Ivica Todorić je, čini se, zaključio da ono što je o slučaju Agrokor i  okolnostima svog “razvlašćivanja” iznosio putem bloga nije imalo pravog odjeka. Za danas je sazvao tiskovnu konferenciju na kojoj će, kako je najavio, govoriti “o novim dokazima očitog kriminala u aferi Agrokor i novim otkrićima o djelovanju grupe Borg”. 

I mimo optužbi bivšeg vlasnika Agrokora taj insolvencijski postupak prate kontroverze, a od njegova početka predskazuje se i da će se pravni repovi vući jako dugo. Trenutno su u tom smislu najaktualnije sudske odluke po predmetima koji se vode u Sloveniji i Srbiji, u kojima lex Agrokor nije (još) priznat, a zbog čega Fortenovi zapinje i prijenos udjela u slovenskom Mercatoru i Agrokorovim kompanijama u Srbiji.

Vlasnicima Fortenove i njegovim pravnim stručnjacima dosad je lakše išlo s pravnim procesima na domaćem terenu. Vlada se opredijelila za poseban zakon u koji je uokvirila taj insolvencijski postupak (Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja) pa se on i odvijao uz širok kišobran politike. Dobar dio domaćih nezadovoljnika, gubitnika krize Agrokora, zapeo je s tužbama već na odredbi lexa (čl. 41) kojim je propisano da za trajanja izvanredne uprave nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih ili postupaka izvansudske naplate protiv dužnika, tj. Agrokora i ovisnih društava u režimu IU.  

No, tumačenja sudova ni tu više nisu jedinstvena. Neslužbeno doznajemo da zagrebački Visoki trgovački sud nedavno ukinuo nekoliko rješenja Trgovačkog suda koji je kao nedopuštene u startu odbacio tužbe dioničara pojedinih operativnih kompanija Agrokora radi pobijanje skupštinske odluke vezane uz knjiženje golemih jamstvenih gubitaka (uzvodna jamstva), a koje je dovelo do insolventnosti. 

Ukratko, VTS je ocijenio da je TS nepravilno primijenio spomenutu odredbu lexa, uz tumačenje da se nedopuštenost odnosi samo na postupke radi ostvarenja imovinskopravnih zahtjeva, što utvrđivanje ništetnosti odnosno pobijanje skupštinskih odluka nije pa se na takve primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima. 

Tim rješenjima VTS je predmete samo vratio na početak, ničim ne ulazeći u meritum. No, ponovni postupak barem hipotetski ostavlja mogućnost ovakvog ili onakvog ishoda. A to samo podcrtava razmjere rizika pravnih repova u priči o Agrokoru.   

Slično vrijedi i za spomenute presude u Sloveniji i Srbiji, koliko god logično zvuče argumenti Fortenova grupe o njihovoj neosnovanosti i neodrživosti. U ishodištu zapljene dionica Mercatora je suštinski gotovo efemeran ili barem jako nesrazmjeran prekršaj, a u Srbiji je riječ o presudi po tužbi podružnice Intese koja je u međuvremenu svoju tražbinu namirila kroz nagodbu. No, prijenos tamošnjih udjela ipak je u zastoju.

I domaći analitičari većinom vjeruju da u tim presudama ima i politike, i u prvom redu ih vide kao pregovaračke alatke. Usto, u činjenici da s krajem 2019. Mercator nije formalno (zbog privremenog oduzimanja dionica) prenesen u vlasništvo Fortenove dio financijaša vidi i potencijalno ozbiljniji problem.

Pritom u prvom redu aludiraju na jesenas ugovoreno refinanciranje više od milijardu eura SPFA kredita izdanjem obveznica i uobičajene klauzule u takvim ugovorima, poput tzv. “event of default”. I konzultant Hrvoje Japunčić nedavno je u komentaru apostrofirao porezno-računovodstveni aspekt i pitanje jesu li time na bilo koji način prekršeni uvjeti novog financiranja. U Fortenovi rezolutno tvrde da to nije slučaj i da jedno s drugim nema veze. 

Ipak, više upućenih promatrača procjenjuje da se Fortenova grupi sigurno žuri više nego npr. slovenskoj vladi da riješi nastali problem, jer on koči i ukupan proces operativnog restrukturiranja, a time remeti i planove održivosti.    

U svakom slučaju, napisi poput jučerašnjeg u slovenskom Delu, o tome kako je sudbina privremeno zapljenjenog udjela Agrokora u Mercatoru u rukama Okružnog suda u Ljubljani te kako bi Mercator mogao završiti na aukciji postane li odluka tamošnje agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AVK) konačna, nisu poticajan signal ili poruka.

A tek ostaje vidjeti hoće li primjer slovenskog regulatora ohrabriti i beogradsku Komisiju za zaštitu konkurencije da dodatno zakomplicira život vlasnicima Fortenova grupe. KZK je, naime, po službenoj dužnosti protiv nje u listopadu pokrenuo postupak radi ispitivanja koncentracije (ukupno 21 tvrtka u Srbiji), a rješenje se još čeka.