Zbog stabilnog i toplog vremena bez kiše i mirnog mora mnoge je nautičare ovog ljeta privukla dulja plovidba i sidrenje u brojnim jadranskim uvalama, zbog čega je većini marina pao promet u odnosu na prošlu godinu, doznaje Poslovni dnevnik.

Također, kako nam kažu u marinama, ekonomska kriza koja se i dalje osjeća najviše je pogodila vlasnike manjih brodova kojima su marine postale preskupe. Usto, s ulaskom u EU i prelaskom na hrvatsku zastavu, strani brodovi mogu se vezati i u lučicama i u sportskim lučicama, što je također smanjilo promet marinama. Navedene okolnosti su još jednom podsjetile na nužnost ulaganja u dodatne sadržaje u marinama, kao i izgradnju većeg broja vezova za velika plovila, na što se odlučuju investitori kako bi održali rast prihoda, ali i povećali cijene i profitabilnost. Za ocjene sezone ipak je prerano, slažu se svi, jer ona je još uvijek u punom jeku.

"Upiti za vez u marinama, kako za godišnji tako i za tranzitni vez, sve više se odnose na veća plovila, jahte ili megajahte, a na žalost zbog starosti marina još uvijek nemamo dovoljnih kapaciteta za prihvat megajahti. Kod ovakve tople i sunčane sezone nautičari pretežno odabiru vez u nebrojenim uvalama na našoj obali i otocima umjesto veza u marinama. Vez u marini u takvim je prilikama skoro pa nužno zlo, odnosno potreba za sanitarijama i dodatnom nabavom prehrane za brod. U ACI marinama je zabilježeno smanjenje broja dana koje jedno plovilo provede u marini za 10 posto, što znači da iako uplove, plovila se puno manje zadržavaju u marinama.

Naime, marine moraju biti izrazito atraktivne i nuditi interesantne sadržaje i usluge da bi gosti tijekom ovakve sezone pojačali posjete marinama. Upravo na tom segmentu ACI aktivno radi", otkrivaju u kompaniji koja raspolaže s ukupno šest tisuća vezova u moru te 740 veza na kopnu, što čini 26 posto ukupnih kapaciteta hrvatskog nautičkog turizma. U ACI-u, koji godišnje u sustav marina ulože prosječno 80 milijuna kuna, u 2015. godini u marine ulažu ukupno 92,5 milijuna kuna, u izgradnju nove ACI marine Slano, rekonstrukciju kopnenog dijela marine Pomer, te u zamjenu pontona u sklopu rekonstrukcije maritimnog dijela marine Cres.

U izradi su idejna rješenja preuređenja ACI marina u Opatiji te Rovinju, koji bi trebao biti prva ACI-eva marina za prihvat megajahti. "Radi se na izmjeni koncepta akvatorija marine, tako da u budućem periodu marina ima mogućnost i kapacitete za prihvat megajahti. U kopnenom dijelu izgradit će se nove zgrade i šetnice marine koji će se vizualno uklopiti u krajolik i vizuru okoliša, a koncept pretpostavlja luksuznu marinu koja će nuditi infrastrukturu za prihvat megajahti i koja će nuditi sve sadržaje i usluge primjerene toj kategoriji gostiju", najavljuju u ACI-u. Investicije turske Dogus Grupe u hrvatski nautički turizam osmišljene su upravo s ciljem da nautičarima pruže dodatan sadržaj i luksuznu uslugu.

Kako je poznato, tvrtka je ove godine dovršila ulaganje u luksuzni D-resort u šibenskoj marini Mandalina vrijedno 45 milijuna eura. Ove godine i njima je zbog lijepog vremena pala popunjenost, doduše ne i prihod, kako nam je potvrdio Božidar Duka, regionalni direktor D-Marin Marinas Group Croatia.  "U prvih osam mjeseci ove godine D-Marin marine u Hrvatskoj zabilježile su prosječan pad popunjenosti godišnjeg veza za oko 3 posto, no ukupni prihod je veći zbog dolaska većih plovila. Kako je nautička sezona još uvijek u punom jeku, o konačnim rezultatima je prerano govoriti. Strategija D-Marin Marinas grupe je postaviti nove standarde u kvaliteti usluge, infrastrukture i sadržaja, stvarajući mrežu premium odredišta za nautičare.

Nakon ulaganja u jedinoj hrvatskoj marini za megajahte u Šibeniku, nastavljamo ulagati u D-Marin Dalmaciju, najveću marinu u regiji u kojoj sljedeće sezone planiramo otvoriti ekskluzivni beach club. Nakon toga ćemo se usmjeriti na našu boutique marinu D-Marin Borik, kako bismo gostima osigurali jednak standard u svim našim marinama. Osiguravanjem dodatnih sadržaja potičemo duži boravak u našim marinama", ističe Duka. Tehnomontova Marina Veruda u Puli jedna je od marina koja je ulaganjima i novom prodajnom strategijom ove godine uspjela povećati popunjenost, otkriva Gordana Deranja, predsjednica Uprave Tehnomonta.  

"U prvih sedam mjeseci uspjeli smo povećati prihod u marini za 12 posto, ostvarivši prihod od 16,5 milijuna kuna, uz porast dobiti u tom periodu za 28 posto. Veći promet rezultat je dovođenja većih brodova koji ne mogu stati u komunalne luke, a goste smo dodatno privukli ulaganjem u oblaganje betonskih molova. U idućoj sezoni goste će dočekati i novi bazen s puno dodatnih sadržaja, čemu se naši korisnici jako vesele. Ne biste vjerovali koliko jedan bazen znači gostima kojima su dostupne najljepše uvale Jadrana", kaže Deranja. Ukupna ulaganja Tehnomonta u marinu Veruda iznosit će oko pet milijuna kuna.