Prije godinu i pol Romina Tkalec je obitelj uselila u, kako kaže, kućicu iz snova.

– U meni je dugo tinjala ta želja da pronađemo kuću koja će nam biti zanimljiva. U stanu sam se osjećala sputano, svi smo se osjećali sputano. Kada smo došli ovamo, bili smo jako zadovoljni, kaže.

– Budući da je to stara kuća, još treba puno ulaganja, cijelo vrijeme se pojavljuje nešto novom neplanirano. I to iziskuje – osim naših financija – puno našeg vremena, energije i truda, dodaje.

Čini se kako su kuće izvan grada postale atraktivnije nego ikad prije, no to se samo čini, piše HRT.

– Znate kako je to bilo nekada, prizemlje za roditelje, pa kat za djecu, kat za unuke. To su kuće koje nisu prilagođene potrebama današnjih kupaca, zato se kuće baš i ne prodaju jer ne zadovoljavaju ono što kupci traže. Novogradnje su apsolutni hit zato što su tu ljudi sigurni da su protupotresni, novo je, ima lift, parkirno mjesto i sve ono što stil života danas traži. Kad govorimo o Zagrebu, to je tramvajska zona, najtraženiji su uvijek stanovi 40-50 kvadrata, odnosno do 100 tisuća eura, objašnjava Vujović za “Kod nas doma”.

Sa svojim je timom u posljednjih 18 godina Vujević zbrinuo više od 10 tisuća nekretnina, kako stanova i kuća, tako i zemljišta. Nije tu samo prodaja nego i najam, a jedino si najam u ovom trenutku može priuštiti drugi protagonist ovog priloga – Puljanin Dan Pauletta.

– Tražili smo stan baš dugo, cijene su vrtoglave, 450 eura je standard za male, nikakve, bijedne stančiće. Ima stanova koji su lijepi i komotni za 700-800 eura, ne znam tko si to može priuštiti u Hrvatskoj, kaže podstanar Dan.

Iz Zagreba se nakon pet godina vratio u rodnu Pulu, a nakon godinu i pol s obitelji je opet došao u Zagreb – i zgrozio se nad cijenama. Kaže, razlika između stanovanja u Puli i Zagrebu je minimalno 100 eura.

– Mislim da bi stanovanje trebalo biti besplatno i da bi svakome trebalo biti omogućeno, kaže Dan.

Vujović nam pokazuje stan u središtu grada koji je prodan za samo nekoliko dana.

– Radi se o stanu od 80 kvadrata, s tri spavaće sobe, dvije kupaonice, lođom, parkingom i garažom, nabraja.

– Mislim da se polako mijenja mentalitet i da su ljudi spremni iznajmiti svoj stan i otići negdje drugdje unajmiti nekretninu, ali znati da imaju nešto svoje, kaže Vujović.

Hrvati su u vrhu Europe po postotku vlasništva, tako stoji da Hrvati posjeduju više od 80 posto svih dostupnih nekretnina na domaćem tržištu. Prosjek Europske unije je ispod 50 posto.

– To je dio genetskog koda, zato što se štedi u nekretninama. Rekao bih da nismo educirani ni za dionice, ni za fondove, kod nas se jednostavno ulaže u nekretnine, zaključuje Vujović.

Ove je godine kupnja zemljišta u pojedinim županijama porasla za 50 – 100 posto u odnosu na prethodnu. U 2022. Hrvatska ulazi u Schengen, to znači da će strani građani moći neopterećeno kupovati hrvatske nekretnine s francuskim ili njemačkim plaćama.

– Tu se ne može ništa napraviti, mi smo dio Europske unije, punopravna članica, a Europska unija je jedinstven teritorij, tako da se tu, nažalost ili na sreću, ne može ništa, pojašnjava Boro Vujović, stručnjak za nekretnine.

Cijene na tržištu nekretnina do daljnjega neće padati, a kada se u utrku 2022. uključi i Europa, izazov tek onda počinje.