U akciji "Stop krivotvorinama i piratstvu" u petak je u Šibeniku izložena različita krivotvorena roba, a organizatori su ministarstva unutarnjih poslova i financija, Carinske uprave, Državni zavod za intelektualno vlasništvo, Hrvatsko društvo skladatelja, ZAMP i druge udruge koje sudjeluju u sustavu zaštite prava intelektualnog vlasništva, čiji predstavnici ovom akcijom građane informiraju kako prepoznati krivotvorinu.

Cilj akcije je podizanje razine javne svijesti o potrebi zaštite prava intelektualnog vlasništva, odnosno da se građanima pobliže i pojasne štetnost i opasnost od krivotvorenih proizvoda te zašto ih nije dobro kupovati i konzumirati. Na štandu je izložena različita krivotvorena roba, od prezervativa, lijekova i parfema, preko dječjih bojica do obuće, odjeće, alata i mobitela.

"Krivotvorina je najčešće roba niže kvalitete, a najlakše se prepoznaje po detaljima. Prvo na što treba obratiti pozornost je cijena, potom legalni distribucijski kanali, jer se sve češće kupuje preko interneta, a krivotvorina se najlakše prepoznaje opipom i kontaktom s proizvodom", rekao je Igor Bošnjaković iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Kad kupac shvati da je kupio krivotvorinu, dodao je, trebao bi to javiti carinskom inspektoru ili DORH-u. Kupci, upozorava, u manjoj mjeri poimaju da je kopiranje autorskih dijela također prekršaj te da takve radnje nisu zakonski dozvoljene.

"Bilo da je riječ o igricama za računala ili mobitele, glazbi, filmovima ili umjetninama, to je također kršenje prava intelektualnog vlasništva. Piratske aplikacije ili krivotvoreni operativni sustavi mogu biti podložni provalama drugih korisnika i krađi podataka", upozorio je Bošnjaković.

Kad građanstvo bude svjesno odbijalo kupovati krivotvorene i piratske proizvode, naglasio je, za njima će prestati i potražnja, pa krivotvoritelji više neće imati komercijalni interes u raspačavanju takve robe. Kako krivotvoriteljima nije bitna sigurnost potrošača, njihova je roba često napravljena od materijala slabije kvalitete, što može biti i opasno po zdravlje, pogotovo ako je riječ o parfemima, odjeći, lijekovima ili proizvodima za djecu.

Izložena je tako 'Still' umjesto 'Stihl' pila koja je za razliku od originala prošla tek dva od 24 testa sigurnosti, kod izloženih krivotvorenih mobitela problem je u baterijama koje se zbog nekvalitetnih materijala pregrijavaju pa može doći do eksplozije, a hrvatski carinici susretali su se i s krivotvorenim automobilskim dijelovima. "Vršimo kontrole proizvoda koji se pokušavaju unijeti na hrvatsko tržište, ako su krivotvoreni uništavamo ih, a danas smo predstavili samo uzorke od cijelog niza proizvoda koje smo zaplijenili kroz godine", kazala je Ines Živčić, viša upravna savjetnica u carinskoj upravi Ministarstva financija. U Hrvatskoj se kupovina krivotvorenih proizvoda ne kažnjava, a kupcima je, ističu organizatori, najveća kazna što su potrošili novac na nekvalitetan proizvod koji može biti opasan po zdravlje.