Hrvatska je u 2022. povećala vrijednost svojih robnih zaliha i količinu dijela roba koje u njima čuva, pokazuje Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2022. Izvješće otkriva i da su robe robnih zaliha, strateških i tržišnih, koncem 2022. ukupno vrijedile 644, 6 milijuna kuna, što je za 16,6% bilo više nego u godini prije.

U strukturi zaliha, najveću vrijednost čini pšenica (17%), potom jestivo ulje (10%), višenamjenske cisterne (9%), kontejneri (8%), kukuruz i eurodizel (po 6%), juneće meso (5%) šećer, šatori i mobilne brane (4%)…

U robnim zalihama se nalaze robe koje trebaju osigurati osnovnu opskrbu oko 50.000 građana u razdoblju od 15 do 60 dana, objasnio je svojedobno Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva u čijem je sastavu ustrojeno Ravnateljstvo za robne zalihe. Godišnji popis roba strateških robnih zaliha obavljen je od 14. studenoga do 31. prosinca 2022. na 272 lokacije.

Najviše pšenice
Usporede li se podaci o zalihama iz travnja i prosinca 2022., vidljivo je da su povećane količine niza roba, poput pšenice, ječma, ulja, svinjskog mesa. U odnosu na travanj, kada je Vlada na zahtjev zastupnika Domagoja Hajdukovića objavila podatke o robnim zalihama, koncem prosinca u njima se čuvalo više oko 7700 tona pšenice (58.244 tone), 4000 tona ječma (4.910 tona), 330 tona svinjskog mesa (805 tona), 3,9 milijuna litra ulja.

Gotovo iste bile su zalihe kukuruza (26.468 tona), riže (39 tona), junećeg mesa (1014 tona). Na zalihama je bilo manje tjestenine (6 umjesto 65 tona), mesnih konzervi (380 tona umjesto 400), šećera (5788 tona, što je 524 tone manje nego u travnju), vode za piće (90.721 litra, što je za 175.000 litra manje u odnosu na travanj).

Kako bi se popunile strateške robne zalihe, lani je nabavljena razna roba vrijedna 143,7 milijuna kuna, među ostalim ulje, tjestenina, konzerve, svinjsko meso, ječam, pšenica, trajno mlijeko, džem, sir, riža, kreveti i madraci…

Vidljivi su bili i tragovi zagrebačkog i petrinjskog potresa iz 2020. Za zbrinjavanja stradalog stanovništva na području Zagreba i općine Marija Bistrica, na korištenju su bila 74 stambena kontejnera iz strateških robnih zaliha. Troškovi intervencije, tj. prijevoza kontejnera iz Općine Marija Bistrica i troškovi Termi Jezerčica u čijim su objektima zbrinuti stradalnici iznosili su 2,9 milijuna kuna.

Sanacija potresa
Za sanaciju posljedica petrinjskog potresa, nabavljene su robe vrijedne 1,5 milijuna kuna, dok je Sisačko-moslavačkoj županiji lani isporučena roba ukupno vrijedna 6,1 milijun kuna.

Koncem 2022. na snagu stupio novi Zakon o strateškim robnim po kojem će se u tim zalihama, pored postojećih poljoprivrednih i prehrambenih te neprehrambenih proizvoda, držati i zalihe lijekova, cjepiva, protuotrova, medicinskih proizvoda, medicinskog materijala i zaštitne opreme.