Oporavak građevinskog sektora, najbolje opcije odnosa javnog i privatnog partnerstva u budućnosti te promocija svih uspješnih mjera i poslovnih inicijativa koje se u ovom sektoru već provode, bile su tema konferencije Budućnost građevinskog sektora u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Kroz prezentacije i panel diskusije sudionici su raspravljali o provođenju digitalizacije u građevinskom sektoru, povlačenju sredstava iz EU fondova, javnoj nabavi, novim tehnologijama u gradnji te nedostatku radne snage. “Želimo progovoriti o temama koje muče ovaj sektor koji, premda je i više nego značajan za gospodarski rast i povlačenje sredstava iz EU fondova, također se suočava s problemom nedostatka radne snage. Zato navedene teme traže našu pozornost”, istaknuo je u pozdravnom govoru glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

Poticanje stanogradnje
Važno je govoriti o promjenama i angažirati se u građevinskom sektoru, smatra Predrag Štromar, ministar graditeljstva i prostornog uređenja.

“Naišli smo na podršku pri uvođenju digitalizacije u sustav izdavanja dozvola, a zainteresirane i dalje pozivamo na daljnji dijalog, realizaciju i ostvarivanje zajedničkog cilja; da nam sutra bude bolje nego danas, da budemo konkurentnija zemlja te da mladi imaju više mogućnosti za stjecanje znanja i mogućnosti za uspjeh.  Trenutačno se gradi i obnavlja više od tisuću objekata, a Ministarstvo želi pomoći mladima da riješe stambeno pitanje te omogućiti domaćinstvima, bolnicama, vrtićima i javnim zgradama da uz pomoć fondova EU sudjeluju u energetskoj obnovi”, naglasio je Štromar i dodao da će u naredne četiri godine u energetsku obnovu uložiti više od pet milijardi kuna privatnog i javnog novca.

Posebno je, kaže, ponosan na projekt sustava izdavanja građevinskih dozvola kojim biljezi i šalteri odlaze u povijest, čime se stvara brži, jeftiniji i efikasniji sustav. Daljnjim rastom i radom, ali i digitalizacijom Hrvatska će, smatra Štromar biti konkurentnija i na Doing Business ljestvici. “Moramo biti spremni ići i mijenjati se nabolje, okaniti se birokratiziranosti sustava, izboriti za daljnji razvoj investicija, poticati stanogradnju i korištenje stambenih kredita. Budućnost građevinskog sektora tema je od iznimne važnosti stoga hvala organizatoru”, istaknuo je Predrag Štromar.

Nedostatak radne snage i cijena rada tema je koja dugo zaokuplja i brine i građevinski sektor, a njoj je bio posvećen i panel na konferenciji. Planiranje ukupnog prihoda građevinarstva na razini države ne postoji, tvrdi Mirko Habijanec, predsjednik HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva.

“Prije krize imali smo osam posto BDP-a, a danas imamo nešto više od polovice, to je 35 milijardi kuna prihoda, a danas je oko 20 milijardi. Prihod se gotovo prepolovio, kao i broj investicija, a smanjio se i broj zaposlenih. Zahvaljujući sredstvima EU prihodi se malo povećavaju, kao i investicije, no nedostaje radne snage i izostao je rast plaća. Struka i kvaliteta rada nisu adekvatno ocijenjene i plaćene, a okrećemo se oko zakona o minimalnoj plaći u građevinarstvu, koji pridonosi sivoj ekonomiji”, smatra Habijanec.

Nedostatak suradnje
Naglasio je da bi plaće trebale biti između 50 i 100 posto veće za cijelu građevinsku industriju te da bi tek tada sustav funkcionirao kako treba. Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja ustvrdio je da godinama nedostaje bliža, uža i konkretnija suradnja s nevladinim sektorom, posebno udrugama, komorama i ostalim udruženjima.

“Struka je trebala jače stisnuti državna tijela i potaknuti ih. Ako je Ministarstvo zaduženo za normativu, bilo bi prirodno da struka traži pomoć, aktivira sve resurse. Naše je Ministarstvo uvijek otvoreno za bilo koju inicijativu, no one ne dolaze”, tvrdi Uhlir.  Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) ima 18 proizvođača u RH i vani, ovdje zapošljavaju više od 1600 ljudi, a 2018. su uprihodili više od tri milijarde kuna i nemaju problema s radnom snagom. Međutim, u njihovu se slučaju javlja manjak kvalificirane radnika poput fasadera.

“Ne postoji zanimanje fasadera u školstvu. Da bismo nadoknadili taj manjak dogovaramo kontinuitet natječaja jer se u suprotnom građevinske tvrtke ne mogu organizirati i gube ljude i klijente. Iz obrtničkih i tehničkih zanimanja moguća je prekvalifikacija za fasadera u kratkom roku, no nužno je to zanimanje uvesti u strukovne škole”, istaknuo je predsjednik Udruge Željko Pecak.  Vrijednost građevinskih investicija u Hrvatskoj na razini je 20-ak milijardi kuna godišnje, a čak 85 tog iznosa dolazi nam kroz bespovratna sredstva Europske unije, rečeno je na panelu “Sustav javne nabave i EU fondovi”, koji se održao u sklopu konferencije “Budućnost građevinskog sektora” u organizaciji Poslovnog dnevnika u Zagrebu.

Problem usklađivanja
Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Željka Jurković, predsjednica Hrvatske komore arhitekata (HKA) i Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekta Europske unije (SAFU) raspravljali su na panelu o mogućnostima korištenja EU novca, izazovima koji stoje pred hrvatskim građevinarima, ali i investitorima te državnim tijelima koji sudjeluju u projektima. Petric je istaknuo da je Hrvatskoj u ovoj financijskoj perspektivi na raspolaganju oko 10 milijardi eura iz Europskih fondova, a da je sličan iznos realno za očekivati na narednoj, ali i perspektivi nakon nje.

Dodao je da još postoji problema u strukturama državnih tijela i agencija koje su zadužene za EU fondove jer se radi o mladim ljudima bez puno iskustva trećina zaposlenih na tim poslovima u Hrvatskoj ima manje od tri godine iskustva, ali isto tako da i naručitelji, posebice oni javni, te izvođači još trebaju usvojiti modele upravljanja i poslovanja koje propisuje sve stroža EU regulativa.

Naime, zbog nepoštovanja striktne EU regulative, a Hrvatska je uskladila svoje zakonodavstvo u tom segmentnu tek 2017., dolazi do korekcija, odnosno do smanjenja udjela novca s kojim u konkretnom projektu sudjeluje EU. Trenutno, kaže Petric, u Hrvatskoj je to na razini od pet posto, no da su brojke iskusnijih zemalja na razini od 10-ak posto, koliko ima Poljska.  Željka Jurković iz HKA je upozorila da ni SAFU, a ni druga tijela koja uređuju materiju EU fondova, nemaju dovoljno građevinskih stručnjaka koji poznaju materiju, iako većina EU novca, bez obzira o kojem projektu se radilo, odlazi na građevinske investicije.

Sustav prekvalifikacija
Milka Kosanović iz HUP-a je istaknula da je da mnoge europske zemlje, prije svega Njemačka i Češka, imaju sustav pretkvalifikacija, odnosno da postoje registri tvrtki koje se mogu javiti na konkretni građevinski projekt jer zadovoljavaju minimalne uvjete. “U Hrvatskoj to nije slučaj te se često ide s damping cijenama zbog nepoštivanja kvalitete, kolektivnog ugovora ili u konačnici sive ekonomije.  Pozivam državna tijela da uvedu neki vid pretkvalifikacija, te da se postroži kontrola poduzetnika da se vidi poštuju li kolektivni ugovor i sva pravila struke”, rekla je Kosanović.

Tek smo na početku korištenja digitalnih alata

Ulagati u digitalizaciju građevinske industrije
Na konferenciji Budućnost građevinskog sektora o važnosti softvera za građevinsku dokumentaciju govorio je Bojan Petković iz PlanRadar d.o.o, menadžer za jugoistočnu Europu. On je, naime, istaknuo potrebu za većom zastupljenošću digitalizacije u građevinskoj industriji, kao centralnog fokusa investicija u većini industrija, a naveo je i problem nepreglednosti procesa dokumentiranja i nepotpune komunikacije. Njegova tvrtka izradila je platformu PlanRadar za sveobuhvatnu građevinsku dokumentaciju putem aplikacije za sve pametne telefone i tablete; softver je lagan za učenje i jednostavan za korištenje. “Kompletnu dokumentaciju sada možete imati na mobitelu i laptopu, uz brzi prijenos nacrta i različite vrste dokumentacije poput protokola, zadataka i nedostataka, koordinaciju na gradilištima, on-boarding za manje od deset minuta i praćenje napretka. “Prisutni smo u čak 43 zemlje. Hrvatska ima veliki potencijal u građevinskoj industriji, no tek smo na početku korištenja digitalnih alata. Ovo softversko rješenje može utjecati na probleme s kojima se suočava građevinska industrija i povećati efikasnost radne snage. Fokus je i na smanjenju i optimiziranju troškove te poboljšanju rada”, istaknuo je Petković.