Koliko god je komunikacija u hrvatskoj politici i javnom sektoru bolna točka u normalnoj situaciji, toliko je komunikacija u doba korone u Hrvatskoj pozitivan primjer komuniciranja.

Redovno obavještavanje, transparentna komunikacija i apeliranje na kolektivnu odgovornost odlike su komuniciranja Nacionalnog stožera civilne zaštite. Na dnevnim press konferencijama posebno su se istakle dvije osobe – jedna je novi ministar zdravstva Vili Beroš, a druga je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.

Ono što Berošu ide u prilog je činjenica da je preuzeo dužnost ministra netom prije korona krize pa je ušao u «igru» čistog imidža, bez repova i afera. Beroš je ugledni liječnik s dugogodišnjom karijerom, a usto je upoznat sa sustavom budući da u Ministarstvu zdravstva radi od 2018. godine kao pomoćnik ministra tako da je svjestan nedostataka i internih mehanizama.

Uz stručnost i odlučnost u vođenju korona krize, Beroš istovremeno pokazuje pristupačnost i spremnost na djelovanje.

Kad god se u nekom od gradova dogodi kritična situacija – od ulaska virusa u bolnicu u Osijeku ili u starački dom u Splitu – Beroš odmah osobno odlazi na lice mjesta kako bi pokazao da mu je bitno što se događa «na terenu» te pružio podršku i ohrabrenje medicinskom osoblju i građanima.

Bez prijetnji i zastrašivanja

Adut Alemke Markotić je – uz vrhunsku stručnost u epidemiologiji – smirenost i staloženost te dokazana predanost, čemu svjedoči njezino iskustvo iz ratnog Sarajeva.

Odmjerena i samozatajna, Markotić ne pribjegava prijetnjama i zastrašivanjima da bi uvjerila građane u nužnost pridržavanja smjernica i mjera koje propisuje stožer, nego ih uvjerava podacima, primjerima – a nadasve aureolom stručnosti kojom «zrači» poruku da zna što govori i radi.

I baš zato je njezina poruka «Ako želimo korona party, imat ćemo ga!», isprovocirana neodgovornim ponašanjem građana koji su priređivali druženja na terasama kafića netom nakon odluke o zatvaranju ugostiteljskih objekata toliko odjeknula. Ali čak i u toj poruci upozorenja odražava se njezin način komuniciranja i pristupa – jer i u ovoj reakciji, Markotić misli i kaže «mi», a ne «vi».

Vjera u stručnjake

Tim  Nacionalnog stožera civilne zaštite za borbu protiv koronavirusa koji se svakodnevno pojavljuje pred kamerama predvodi Davor Božinović, dopredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, koji mu je na čelu, te Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Osnivanjem stožera u veljači, premijer Andrej Plenković se mudro izmaknuo iz operativne komunikacije o situaciji s koranovirusom, koja je u potpunosti prepuštena stručnjacima, dok se on ili predstojnik njegova ureda tek povremeno i ciljano pojavljuju u javnosti.

Od osnivanja, stožer je u vrlo kratkom vremenskom razdoblju donio nekoliko pravovremenih, ali vrlo restriktivnih odluka o zatvaraju škola, zatvaranju ugostiteljskih objekata, ukidanju javnog prijevoza… koje u tom trenutku još nisu bile uvedene u drugim zemljama.

Iz razloga što su odluke donijeli stručnjaci i transparentno ih objasnili, građani su ih u načelu vrlo dobro prihvatili, bez strahova da se na taj način «na mala vrata» pokušava uvesti totalitarizam. Vjerojatno je ovo pokazatelj da su ljudi skloniji više vjerovati stručnjacima nego političarima.

Ništa bez suradnje građana

Potezi i komunikacija stožera donijeli su pozitivni pomak u percepciji javnosti i za Vladu.

Prema ispitivanju Cro Demoskop iz travnja, Vili Beroš je na vrhu liste najpozitivnijih domaćih političara, a premijer Andrej Plenković odmah je iza njega.

Ogroman pomak dogodio se u percepciji kreće li se država u dobrom smjeru – u ožujku to je smatralo 25% ispitanika, a u travnju taj se broj popeo na čak 51%.

Svakako se pokazalo da je model temeljenja komunikacije na transparentnosti, redovnom informiranju i empatiji – ispravan model. Rijetke pogreške u komunikaciji i malobrojni propusti, poput nedavne krive informacije o zdravstvenom stanju umrlog pacijenta, ne mogu narušiti opću ocjenu da je u porukama stožera uvijek utkana suodgovornost i zajedničko djelovanje.

Ključna je poruka u gotovo svakom njihovom obraćanju da razvoj situacije ovisi o svima nama – jer ako nema suradnje građana, ni najstrože mjere ne mogu donijeti rezultate.

Stoga ne čudi da je za «hrvatski model» komunikacije sa stanovništvom, prema pisanju znanstvenika Igora Rudana sa Sveučilišta u Edinburgu, iskazalo interes nekoliko međunarodnih organizacija, uključujući Svjetsku banku.

* Nataša Trslić Štambak, Grayling, regionalna direktorica za jugoistočnu Europu