Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je u srijedu kako se u hrvatskim medijima iznosi niz laži u vezi spora Vlade i MOL-a oko Ine, među kojima i oko arbitražnog postupka te upozorio kako se pojavljuju i naslovi koji izravno štete državi.

"Nevjerojatna je količina laži koja se pojavljuje u hrvatskim dnevnim novinama oko cijelog tog spora s MOL-om, ne samo oko arbitražnog postupka", kazao je Vrdoljak odgovarajući u emisiji Hrvatskog radija "A sada vlada" na upit jesu li točni napisi u nekim dnevnim novinama da su na arbitraži u Washingtonu, koju je pokrenuo MOL zbog nepoštivanja glavnog ugovora o plinskom biznisu, odbačeni svi prigovori.

Vrdoljak kaže kako si ne bi mogao dati za pravo da komentira svaki arbitražni korak, ali i upozorio da se u novinama i prije početka procedura arbitraže, sazvanih ročišta, predaje sve dokumentacije, pojavljuju naslovi da će se Hrvatskoj naplatiti svi troškovi glavnog ugovora o plinskom biznisu, a koji su, potvrdio je i Vrhovni sud, nastali korupcijom.

"Pitam se kada je kraj tomu da nam izlaze naslovi koji direktno štete državi. Takva laž unese nemir, da moramo platiti 2,5 milijarde kuna, koja se uopće nije razmatrala. Ne znam zašto si netko daje za pravo da u toliku dubinu ulazi s poluistinama, neistinama, a u biti unosi nemir u proceduru. Mi imamo odluku Vrhovnog suda da su dionički ugovor i ugovor o plinskom biznisu nastali koruptivnim djelom i to je naš najjači argument", kazao je.

Podsjetio je da je MOL prvi pokrenu arbitražu u Washingtonu, tražeći da Hrvatska ispuni glavni ugovor o plinskom biznisu i plati im troškove koji su nastali po tom ugovoru, u visini od otprilike 2,5 milijarde kuna, iako je hrvatski sud rekao da je taj ugovor nastao koruptivno, a Vlada odgovorila arbitražom UNCCITRAL-u u Ženevi, želeći poništiti taj ugovor. U toj je arbitraži, kazao je, već održano ročište u Parizu.

Naime, MOL je krajem studenog prošle godine zatražio od Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu da počne arbitražu protiv hrvatske Vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj, prije svega neispunjavanja glavnog ugovora o plinskom biznisu.

Hrvatska je, pak, u siječnju ove godine protiv MOL-a podnijela tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. godine o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju, ugovora potpisanih za vrijeme mandata bivšeg premijera Ive Sanadera.

"Oni traže da naplate sve ono što im je Sanader dao za 10 milijuna eura. Mi smo tada morali sačuvati sebe, Inu i naše građane i krenuli smo na arbitražu UNCCITRAL-u da poništimo i dioničarski ugovor i glavni ugovor o plinskom poslovanju, tj. ugovore nastale na osnovu koruptivnog dijela. Jer nije prirodno da netko naplaćuje nešto do čega je došao koruptivnim djelom", kazao je Vrdoljak.

Naša je želja, dodaje, da prvo bude odluka UNCCCITRAL jesu li ti ugovori valjani. "Jer, ako se na UNCCITRAL-u odluči da se ugovori poništavaju ili su ništavni onda ICSID nema svrhe", istaknuo je.

Vrdoljak kaže da za arbitražu koju je pokrenuo MOL pred ICSID-om nema vremenskog rasporeda i ne zna se kada bi mogao biti završen, dok se odluka UNCCITRAL-a može očekivati u prvom kvartalu 2016. godine.

Odgovarajući na pitanje kako će se rasplesti situacija oko traženja MOL-a da se isplati dividenda u visini od 2 milijarde kuna, Vrdoljak je ustvrdio da su kolege iz MOL-a malo reterirali. Podsjetio je da su i on, i premijer i ministar financija kazali da su Ini potrebne investicije i dugoročni razvoj, a ne isplata dividende.

"Mislim da je svaka takva isplata dividende odluka koja bi štetila daljem poslovanju Ine i njenom investicijskom potencijalu. Ali, mislim da neće doći do toga, da će reterirati, ako što su reterirali i oko Siska", izjavio je Vrdoljak.

Osvrnuvši se na premijerove izjave da Hrvatska mora imati rafineriju, iz čega neki iščitavaju da mora imati samo jednu, ministar gospodarstva kazao je da je premijer rekao da Hrvatska mora imati rafinerijske kapacitete, a ne rafineriju ili rafinerije.

"Hrvatska mora imati rafinerijske kapacitete, domaća nafta se danas može prerađivati samo u Sisku, u Rijeci ne može, tamo je potrebna investicija od oko 400 milijuna eura a mi inzistiramo da se dovrši Rijeka kroz slijedeće dvije-tri godine. Kada dovršimo taj posao, onda ćemo zajedno sa svojim partnerima analizirati tržište, da li je krenulo prema gore, jer da je tržište na razini iz 2008. onda bi trebao Sisak u punom kapacitetu, ali to nitko ne može predvidjeti", rekao je.

Na upit o dva nacrta prijedloga zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori – onaj ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa i ministra gospodarstva, Vrodoljak najavljuje kako će se ta dva prijedloga spojiti u jedan.

HGK mora postojati kao institucija, ali se mora restrukturirati, mora davati nove usluge svojim članovima, kazao je. Po njegovim riječima, članstvo u HGK bi bilo obvezno, ali ne za startupove i tvrtke koji imaju prihode niže od milijun kuna.