Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak potvrdio je danas da je LNG terminal na Krku na listi prioriteta Europske komisije te rekao kako bi trebao biti izgrađen najkasnije 2020. godine.

Vrdoljak je na konferenciji za novinare, na kojoj su predstavljeni investicijski projekti Plinacra i Podzemnog skladišta plina, potvrdio je da je izgradnja LNG terminala na Krku "jedan od prioriteta Europske komisije".

Hrvatska politika je, kaže Vrdoljak, zadnjih godinu dana intenzivno radila na tome da LNG kao takav bude prepoznat, a vjerojatno je pomogla i kriza u Ukrajini koja je ukazala na potrebu izgradnje novih dobavnih pravaca.

LNG, navodi Vrdoljak, nije samo pitanje europske energetske infrastrukture nego sigurne opskrbe, koja je prioritet na svim listama projekata koji potencijalno financira Europska komisija.

Za takve projekte otvoren je europski fond CEF i Hrvatska će se već tijekom sljedećeg mjeseca javiti za sufinanciranje izrade glavnog projekta, tehničko-tehnoloških rješenja i druge dokumentacije nužne da bi CEF kasnije financirao i samu gradnju terminala, rekao je Vrdoljak.

Tijekom ove godine, po njegovim se riječima, očekuje financiranje dijela dokumentacije koja "na brzi način" treba biti spremna da bi 2015. godine, vjerojatno u drugoj polovini te godine, bila kandidirana izgradnja samog terminala.

Lokacijska dozvola je pred izdavanjem, a onog trenutka kad Vlada imenuje LNG strateškim projektom, ona će biti izdana, što će se dogoditi vrlo brzo, kaže Vrdoljak.

Naglašava da se kod strateških investicijskih projekata, sukladno zakonu, imovinsko-pravna pitanja rješavaju po ubrzanom postupku ma tko bio vlasnik zemljišta.

"Ovo je hrvatski i europski strateški projekt i neće se dozvoliti bilo kakva blokada od bilo kojih potencijalnih vlasnika bilo kojeg dijela zemljišta", rekao je Vrdoljak te dodao da se to odnosi i na zemljište na kojem bi se trebali graditi plinovodi koji odvode plin iz terminala.

"Izvlaštenjima se, od bilo kojeg vlasnika, rješavaju imovinsko-pravna pitanja i na terminalu i plinovodima koje ćemo graditi", rekao je Vrdoljak.

Očekuje da će ubrzanim postupkom do 2019., a najkasnije 2020. godine terminal biti izgrađen.

Vrdoljak smatra kako izgradnja terminala bez otpremnih plinovoda nema smisla te je najavio da će njihova izgradnja biti neovisno o LNG-u kandidirana za sufinanciranje iz CEF-a.

Na pitanje bi li Hrvatska gradila terminal bez strateškog partnera, Vrdoljak je rekao kako je donesena odluka da se ide na nekomercijalni projekt odnosno da se kandidira za sredstva iz europskih fondova. Pri tome se ne bi zarađivalo na razlici u cijeni plina nego bi bila određena tarifa putem koje bi bila vraćena sredstva koja je država uložila u projekt.

Vrdoljak očekuje da će Europska komisija bespovratnim sredstvima pomoći izgradnju s maksimalnih 50 posto, možda i s kojim postotkom više, odnosno s otprilike 320 milijuna eura. Što se tiče evakuacijskih plinovoda, čija se izgradnja procjenjuje na 440 milijuna eura, i tu je cilj postići sufinanciranje s polovicom iznosa.

Upitan je li s ruskim Gazpromom dogovorena izgradnja odvojka plinovoda Južni tok kroz Hrvatsku, Vrdoljak je odgovorio da je Hrvatska otvorila mogućnost gradnje, ako za to postoji potreba. Kaže da danas plin koji Hrvatska uvozi, može vrlo lako biti uvezen postojećim pravcima iz Mađarske i Slovenije, ali ako se potrošnja poveća, investicijama u nove plinske termoelektrane i novu energetski intenzivnu industriju, tada bi izgradnja odvojka Južnog toka mogla imati smisla.

Međutim, to nije hrvatski prioritet jer Hrvatska nije na glavnoj trasi i nema zaradu od transporta tako da se odvojak "fizibilno" može graditi samo za nove potrošače, smatra Vrdoljak te dodaje da je to otvoreno rečeno predstavnicima Gazproma.

Ako Gazprom ili neki drugi ruski investitor želi investirati u Hrvatskoj, izgraditi nove elektrane ili industriju koja troši plin, vjerojatno bi to bili kupci plina koji bi došao odvojkom, za što je Hrvatska potpuno otvorena, dodaje Vrdoljak.