Istraživanje ugljikovodika u Jadranu projekt je koji će osigurati Hrvatskoj jeftiniju energiju i njemu se protivi uvozni lobi, ali vlada neće odustati od njega, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

"Taj projekt sprječava uvoz energenata, sprječava da nam prljavi tankeri puni uvozne nafte ulaze u Jadran, njih četiri tisuće. Želim da hrvatski građani imaju što jeftinije energente. Da ne pojeftinjujemo plin samo sada 1. travnja, nego i sljedećih godina. Ako idemo u istraživanje, tada će hrvatski građani i industrija imati još jeftinije energente, ne za par postotaka, nego za 20 do 30 posto. Ja ću dati sve od sebe da to učinimo na najbolji mogući način i paralelno s time zadržavati najveće ekološke standarde", rekao je Vrdoljak, koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku Vijeća za energetiku.

Ministar Vrdoljak nije želio izravno odgovoriti je li protiv referenduma o istraživanju ugljikovodika u Jadranu.

"Ja od prvog dana vodim taj projekt. Promijenili smo jedan, donijeli drugi zakon, raspisali natječaj i sigurno bi bila kriva poruka investitorima da u ovoj fazi Vlada odustane od toga. I Vlada neće odustati od toga", odgovorio je Vrdoljak na pitanje bi li referendum bio kriva poruka investitorima.

"Dakle, građane treba pitati na ispravan način u fazama kad to nije štetno i kada se ne dovodi investitor u zabludu. Ovdje se građani nemaju za što brinuti brinuti. Mi garantiramo puno bolje nego što je bilo, recimo, 2012. kada se isto tako hrvatski Jadran bušio. Ina je bušila i 2012., 2011., 2010. ali se nije pričalo o tome jer nismo išli u volumenu koji bi hrvatskim građanima donio jeftini plin i gdje nije bio interes uvoznog lobija da to spriječi", rekao je Vrdoljak.

Na upit želi li reći da je premijer Zoran Milanović, koji je govorio o referendumu, dio uvoznog lobija, Vrdoljak je odgovorio: "Ja sam sve rekao o tome. Premijer je dao punu podršku tome od prvoga dana, tako i sada".

Vrdoljak je komentirao i podatke o padu industrijske proizvodnje u siječnju ove godine za pet posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

"Možete vidjeti da je jedan od najvećih padova u izvozu farmaceutskih proizvoda, što je dobrim dijelom vezano za Rusiju. Zato smo bili u Rusiji da to popravimo. Drugi dio je uvoz naftnih derivata, povećani uvoz u siječnju, a nema industrijske proizvodnje u Sisku koja je stajala, i u Petrokemiji koja je bila u remontu. Pa, evo, nije teško povezati da ako Sisak i dalje bude stajao, i ako se sutra bude ugasila Rijeka, neće biti industrije u Hrvatskoj. Niti Petrokemije. Tako da današnji podaci upravo pokazuju ono o čemu sam maloprije pričao. Ako nemamo proizvodnju u Sisku, Rijeci i Petrokemiji, industrija neće živjeti u Hrvatskoj", rekao je Vrdoljak.

Ministar je komentirao i pozivni natječaj Europske komisije, u iznosu od 100 milijuna eura iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), za financiranje ključnih transeuropskih enegergetskih projekata. Taj je iznos namijenjen za rješavanje pitanja energetske izolacije, uklanjanje uskih grla u energetskoj infrastrukturi i za dovršenje europskog energetskog tržišta.

"Prioritetni regionalni projekti za sigurnost opskrbe energentima srednje i istočne Europe dogovoreni u Sofiji imat će punu potporu u svim modelima financiranja koje Europska komisija može ponuditi – jedan je CEF, drugi je Junckerov investicijski plan, ali ima i drugih modela od Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Svi će oni biti na raspolaganju da bi se isfinancirali ključni energetski projekti od LNG terminala do plinovodnih sustava. Na nama je da odradimo papirnati dio posla kako bi se ti projekti mogli isfinancirati", rekao je Vrdoljak.

Prošli mjesec na sastanku u Sofiji na kojem su sudjelovale zemlje srednje i istočne Europe i Komisija, dogovoren je popis od 14 prioritetnih projekata, hrvatski projekt izgradnje LNG terminala na Krku, kao i Transjadranski plinovod (TAP), koji je za Hrvatsku zanimljiv.