Vozači u koprivničkoj i virovitičkoj županiji negoduju jer su podravske ceste u sve gorem stanju zbog polaganja cijevi u sklopu europskog projekta aglomeracije, EU financira samo asfaltiranje iskopa, a uprave za ceste nemaju novaca za saniranje cijelih prometnica.

U sklopu projekta aglomeracije, koji se provodi na području Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije, širi se vodovodna i kanalizacijska mreže te obnavljaju dotrajale cijevi.

No, iako su svjesni da im projekt financiran EU-ovim novcem donosi boljitak jer će gubici vode od vodocrpilišta do krajnjeg korisnika biti manji, pa stoga i račini za vodu niži, građani, posebice vozači, sve su nezadovoljniji zbog razrovanih prometnica.

Budući da EU ne želi financirati asfaltiranje cijelog kolnika, nego samo onog dijela u koji su prodrli bageri koji polažu cijevi, prometnice ostaju neasfaltirane i po nekoliko mjeseci jer se istovremeno ne polažu instalacije za dovod i odvod vode.

U prilog asfaltiranja ne idu ni trenutne temperature, jer asfaltnu masu se ne smije postavljati na temperaturi ispod pet Celzijevih stupnjeva, s obzirom da u tom slučaju dolazi do njezina pucanja.

iznenađenje na vrhu?

Ovo je najprodavaniji automobil u Europi, pogledajte koliko košta u Hrvatskoj

cijene i dalje rastu

Agentica: Lani bi se ovaj stan prodao u roku tjedan dana. Sad su snizili cijenu za 91.000 eura

Ravnatelji koprivničko-križevačke Županijske uprave za ceste (ŽUC) Dragutin Guzalić i virovitičko-podravskog ŽUC-a Bruno Perkec kažu da im projekt aglomeracije stvara glavobolje jer radovi kasne, a prometnice ostaju tek dijelom sanirane.

Guzalić je izjavio Hini da aglomeracija predugo traje jer su izvođači na nekim prometnicama s radovima ušli već u treću zimu. No, u ŽUC-u imaju razumijevanja za probleme izvođača pa im zasad toleriraju kašnjenja.

Naposlijetku, izvođači će na tehničkom pregledu morati predati ceste sukladno izdanim posebnim uvjetima ili suglasnostima te jamčiti za kvalitetu radova.

Perkec pritom upozorava da, kada se raskopa asfalt u širini cjevovoda, a potom se samo taj dio ponovno asfaltira, to po kvaliteti više nije prometnica kakva je dotad bila.

„Čim prvi puta otvorite staklenku krastavaca, vrijeme njihove konzumacije se skraćuje“, predočava Perkec slikovito što za cestu znači kad se mehanizacijom zadre u neki njezin dio.

Obojica se slažu se da bi trebalo asfaltirati cijeli kolnik, a ne samo dio iskopa gdje se polažu cijevi. No, u tome je glavni problem, jer financije ŽUC-ova ne mogu pokriti cijenu asfaltiranja cijelih prometnica.