Pripravnički staž za 1600 kuna u prošloj je godini, zaključno sa 21. prosinca, koristila 9471 osoba. To znači da za džeparac, mirovinsko i zdravstveno osiguranje, radi jedna cijela korporacija veličine, primjerice, Hrvatske pošte.

Prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, najviše je zaposlenih na stručnom osposobljavanju u javnom i državnom sektoru, čak 69,12 posto korisnika, u privatnom sektoru 28,97 posto i u nevladinom sektoru 1,9 posto. Za ministra Miranda Mrsića broj zaposlenih pripravnika na tragu je njegovih očekivanja. Premda je njihovo zapošljavanje omogućeno posljednje tri godine, sve do lipnja 2012. oni se nisu mogli zapošljavati u gospodarstvu, samo u državnoj i javnoj upravi. Izmjenama zakona o poticanju zapošljavanja pripravnike mogu uzimati i poduzetnici i obrtnici, svi osim korporacija. No, veći interes kao da je izostao. "Nadam da će u 2013. pripravnike češće zapošljavati mali i srednji poduzetnici te obrtnici, a ne samo uprava. Upravo krećemo u kampanju popularizacije zapošljavanja pripravnika kod malih poslodavaca i obrtnika i nadam se da ćemo ove godine dostići tu magičnu brojku od 10.000", kazao je Mrsić za Poslovni dnevnik.

Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) tvrdi da i među gospodarstvenicima postoji interes za zapošljavanjem pripravnika, no uz svakodnevnu borbu za opstanak, borbu za nova tržišta, rješavanje administrativnih barijera, prilagodbu novim zakonima i porezima, te na kraju uz fiskalizaciju, to naprosto nije došlo na red."U razgovorima sa gospodarstvenicima sve češće se ističe potreba za novom mladom radnom snagom, ali dosad im takvo zapošljavanje nije bilo prioritet", ističe Trnokop Tanta.S njom se slaže i Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK), koji ističe da "u vremenu kada na dnevnoj bazi oko 50 zaposlenih u obrtu ostaje bez posla, zapošljavanje pripravnika se čini kao luksuz koji mora pričekati neka bolja vremena".Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci, smatra da se mjera zapošljavanja pripravnika u krizi pokazala vrlo dobrom. Rezultati ga ne začuđuju, jer potrebe za radnom snagom, posebice u administraciji, postoji."Pred Hrvatskom je ulazak u Europsku uniju i državna administracija mora odraditi veliki posao, no uz vladinu mjeru zabrane zapošljavanja jedini dostupan kadar su mladi pripravnici. Iako rad za 1600 kuna nije i ne smije biti dugoročno rješenje, posebice uz našu statistiku nezaposlenih, u ovom je trenutku najbolja mjera koja može pomoći državi i tom mladom obrazovanom kadru", drži Lučin, koji se nada kako će se pripravnički staž za 1600 kuna ukinuti čim Hrvatska izađe iz krize i kada tvrtke budu izrazile spremnost na zapošljavanje.

Nastave li i tada gospodarstvenici zapošljavati po 1600 kuna, napominje, prijeti nam drastičan pad cijene rada.Boris Pleše, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, pozdravlja uvođenje ove mjere i u njoj ne vidi ništa sporno. On kaže da u državnoj upravi zbog zapošljavanja pripravnika nije bilo otpuštanja, moguće je jedino da u pojedinim službama nije bilo produžetaka ugovora na određeno vrijeme za dio zaposlenih. "Za mlade ljude ova je mjera 'bolje išta, nego ništa'. Javna uprava je ionako pod pritiskom javnosti zbog glomaznosti, a uredba o zabrani zapošljavanja samo je u određenim sektorima gdje je evidentan manjak kadra, poput carine i zatvorskog sustava, otežala rad. Premda se u tim djelatnostima pripravnici nisu zapošljavali, znam da je najveći broj njih angažiran na poslovima pripreme ulaska Hrvatske u Europsku uniju, gdje također nedostaje ljudi", zaključio je Pleše.

• 28,97% radi u privatnom sektoru

• 69,12% zaposleno javnom i državnom sektoru
• 1,9% u nevladinom sektoru

• 9471 korisnika mjera stručno osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa evidentirano je 21.12.2012. godine