Gotovo dvije trećine (63%) društava vrlo je ili iznimno uvjereno da će biti spremna za izvještavanje prema novoj Europskoj Direktivi o korporativnom izvještavanju i održivosti (CSRD), kako iznosi PwC-ovo prvo “Globalno istraživanje o CSRD-u” za 2024. godinu.

U istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 500 rukovoditelja i poslovnih stručnjaka, uključujući voditelje zadužene za financije, pitanja održivosti i upravljanje rizicima, ukazalo je na to da Europska direktiva, koja će utjecati na oko 50.000 društava, ima globalni utjecaj.

Više od tri četvrtine (79%) društava sa sjedištem izvan EU-a i 74 posto sa sjedištem unutar EU-a smatra da će CSRD potaknuti vodstva društava da pri donošenju odluka veći prioritet daju pitanju održivosti. U pogledu ispitanika iz društava sa sjedištem u 38 zemalja i teritorija, 75 posto već planira sastavljati izvještaje na konsolidiranoj grupnoj osnovi, uključujući poslovne aktivnosti izvan EU-a.

Ispunjavanje zahtjeva

Iako rezultati istraživanja ukazuju na povjerenje u pogledu izvještavanja o održivosti, ispitanici navode prepreke u implementaciji od kojih najveću predstavlja dostupnost i kvaliteta podataka (59%).

Samo jedna petina društava koja trebaju podnijeti izvještaje u financijskoj godini 2025. potvrdila je da su za njihove objave podaci dostupni i potpuni. Osim toga, manje od 60 posto svih ispitanika uključilo je svoje tehnološke odjele, iako većina ispitanika to namjerava učiniti te većina društava ne koristi specijalizirane alate ili tehnologiju.

Proračunske tablice najčešće su korišteni alat (74%), u usporedbi s 26 posto koji koriste centraliziranu pohranu podataka o održivosti (npr. podatkovno jezero) i 20 posto koji koriste umjetnu inteligenciju, iako više njih planira koristiti te alate u budućnosti.

Nadja Picard, globalna voditeljica usluga izvještavanja iz PwC Njemačka, kazala je da ohrabruje činjenica da su društva uglavnom uvjerena da će biti spremna za izvještavanje. Međutim, upozorava, još uvijek ima mjesta za napredak jer se većina društava suočava sa složenim izazovima, posebno u vezi s količinom i kvalitetom potrebnih podataka, ne samo unutar vlastitog poslovanja, već i uzduž cjelokupnog lanca vrijednosti.

“Budući da CSRD zapravo zahtijeva da izvještavanje o održivosti bude jednako financijskom izvještavanju, rukovoditelji potvrđuju da informacije o održivosti moraju biti dostupne, točne i spremne za reviziju: ne samo jednokratno, već svake godine. Globalni utjecaj CSRD-a naglašava nužnost uspostave globalne osnove za standarde izvještavanja kako bi se smanjila složenost i poboljšala usporedivost”, napominje Nadja Picard.

Slaven Kartelo, član uprave i voditelj ESG usluga u PwC Hrvatska dodao je kako direktiva nije samo velika nova obveza izvještavanja, već i prilika za rukovoditelje da dublje razumiju kako će održivost predstavljati izazov poslovnim modelima današnjice i stvoriti prilike za rast i preoblikovanje.

“Istovremeno, društva kažu kako se suočavaju s višestrukim preprekama u implementaciji, uključujući dostupnost podataka, kapacitet zaposlenika i potrebu za ulaganjima u nove tehnologije. Proaktivnim rješavanjem ovih prepreka, organizacije mogu iskoristiti priliku ne samo za ispunjavanje obveza izvještavanja, već i za poticanje održivog rasta i stvaranje pozitivnog utjecaja na društvo i okoliš”, ističe Kartelo.

Unatoč visokim razinama povjerenja, posebno za društva koja imaju obvezu izvještavanja u financijskoj godini 2025. (72%), manje od polovice tih društava dovršilo je ključne aktivnosti, uključujući potvrdu opcija izvještavanja (39%), procjenu dvostruke značajnosti (38%) i provjeru dostupnosti podataka (20%). Unatoč tome, vjerojatnije je da će društva koja su aktivnosti dovršila u ranoj fazi biti sigurnija da će ispuniti zahtjeve za izvještavanje.

Kartelo: Društva se suočavaju s višestrukim preprekama, uključujući dostupnost podataka, kapacitet zaposlenika i potrebu za ulaganjima u nove tehnologije.

Dok ispitanici imaju povjerenje u teme koje su općenito uključene u postojeće objave, kao što su radna snaga (75%), poslovno ponašanje (75%) i klimatske promjene (60%), daleko su manje uvjereni u svoju sposobnost ispunjavanja zahtjeva za izvještavanje o manje poznatim temama kao što su bioraznolikost (35%), onečišćenje (43%) i radnici u okviru lanca vrijednosti (44%).

Istraživanje pokazuje da 76 posto ispitanika smatra da je CSRD potaknuo ili će potaknuti vodstvo pojedinog društva da razmotri pitanje održivosti pri donošenju odluka. To uključuje 59 posto onih koji smatraju da se održivosti već pridaje više pažnje zbog CSRD-a i 17 posto onih koji očekuju da će se to dogoditi u budućnosti.

Smanjenje rizika

Društva očekuju da će iz CSRD-a proizaći širok raspon poslovnih prednosti. Naime, više od polovice (51%) očekuje da će koristi u velikoj ili vrlo velikoj mjeri uključivati pozitivan utjecaj na okoliš, 49 posto očekuje bolju suradnju s dionicima, a 48 posto značajnije smanjenje rizika.

Gotovo jedna trećina smatra da CSRD u velikoj mjeri koristi rastu prihoda (28%) ili uštedi troškova (26%). Očekivanja financijskih koristi veća su za društva čiji je rok za izvještavanje bliži, pri čemu 38 posto društava koja bi trebala podnijeti izvještaj u fiskalnoj godini 2025. očekuje da će u velikoj mjeri imati koristi kroz rast prihoda, a 34 posto kroz uštedu troškova.

Will Jackson-Moore, globalni voditelj za usluge povezane s održivosti u PwC UK smatra kako je istraživanje pokazalo da vodeća društva pri donošenju odluka sve veću pažnju pridaju pitanju održivosti. “Implementacijom CSRD-a društva očekuju snažan pozitivan utjecaj na okoliš, značajnije smanjenje rizika i poboljšanu suradnju s dionicima.

Također društva koja su naprednija u primjeni CSRD-a očekuju veće ukupne koristi od njegove implementacije. Konkretno, društva čiji je rok za podnošenje izvještaja bliži očekuju puno veće financijske koristi poput pristupa kapitalu, rasta prihoda i uštede troškova od društava koja izvještaja podnose u kasnijim godinama”, zaključuje Jackson-Moore.