Apetiti prodavatelja toliko su porasli da smo već došli do toga da se razlika u cijeni kvadrata između očekivanja vlasnika i procjene naših stručnjaka kreće oko tisuću eura, piše Večernji list.

Cijene koje vlasnici traže daleko su od cijena po kojima se nekretnine prodaju, kaže Lana Mihaljinac-Knežević, direktorica zagrebačke agencije West za prodaju nekretnina. Primjerice, u zagrebačkom naselju Sigečica stan od 45 četvornih metara 2014. godine prodavao se za oko 1200 eura po kvadratu, a danas se za sličan stan u zgradama starim četiri desetljeća traži oko 2000 eura po kvadratu.

Preskupi stanovi

Stan slične kvadrature na Savici stajao je 2006. godine 1600 eura po kvadratu, a danas je tražena cijena stanova u tom naselju oko 2000 eura. Tražene cijene stanova u oba zagrebačka naselja prestigle su cijene s vrhunca nekretninskog buma 2008. godine. Hrvatska je prošle godine bila pri vrhu u Europskoj uniji po skoku cijena nekretnina, u Zagrebu za oko 12 posto, na Jadranu oko šest, no u ostatku Hrvatske oko tri posto. Na mnogim su se lokacijama cijene vratile na rekorde od prije deset godina, a osjetan skok vezan je uz državni program subvencionirane stanogradnje.

Godišnje se u Zagrebu prodaje oko 6000 stanova i oko 500 kuća, a u cijeloj zemlji vlasnika promijeni oko 20 tisuća nekretnina. Agenti za nekretnine uočavaju da svaka sredina ima svoje specifičnosti. U Zagrebu, naprimjer, u centru grada nema stanova ni za lijek jer su svi slobodni stanovi uključeni u najam, a brzo se rasproda i novogradnja jer je ponuda novih stanova niža od potražnje. Lani je u Hrvatskoj prodano oko 2500 novih stanova, no prethodnih godina sagrađeno je oko 2000 novih stanova jer je građevinski sektor dugo liječio rane prethodne nekretninske krize.

Novogradnja se i za prosječnu kvalitetu te lošije zagrebačke lokacije trenutačno prodaje za oko 2000 eura po kvadratu, dok kvalitetni stanovi na traženim gradskim lokacijama i prije nego što se zakopa lopata planu i za 3600 eura po kvadratu.
"U odnosu na stanje prije pola godine vidimo lagano smirivanje tržišta. Cijene novih stanova porasle su više od cijena starijih stanova, ali očekujemo da će doći do stabilizacije. Vlasnici često imaju nerealne želje i traže više nego što mogu dobiti", kaže direktorica zagrebačkog Westa. Slično je i u Splitu, gdje su cijene posljednje dvije godine skočile za četvrtinu.

Split nema prostora

"Trend rasta cijena nekretnina u velikim gradovima nema pokrića i uporišta. Raste i cijena gradnje iako su cijene materijala stabilne", kaže Jasminka Biliškov iz agencije Biliškov te dodaje da Split nema mjesta za gradnju unutar gradskog prostora pa se novogradnja seli prema Kaštelima, Solinu i Omišu, gdje se novi stanovi prodaju za oko 2000 eura po kvadratu.

Tko želi centar Splita, mora izdvojiti tri do četiri tisuće eura po četvornom metru. Bogata klijentela seli se prema Dubrovniku gdje se daje i po 2000 eura za apartman koji je bliže aerodromu nego starom gradu. Na skok cijena jadranskih nekretnina utječu i stranci koji otprilike kupuju svaku petu prodanu nekretninu, no i Biliškov se boji loma do kojega bi moglo doći zbog napuhanih cijena.