Još više od dvije milijarde kuna, kako su u svojim projekcijama izračunali u Vladi, stajat će nove mjere u paketu namijenjenome za poduzetnike koji će u prosincu biti pogođeni najnovijim potpunim ili djelomičnim lockdownom zbog koronavirusa – ugostiteljima, priređivačima igara na sreću i poduzetnicima u rekreativnom sportu. No, poduzetnici tim paketom nisu zadovoljni, što su i pokazali prosvjednim paljenjem lampiona pred Ministarstvom financija, a njihovi predstavnici čak su pokazali da su i uvrijeđeni, te su mjere nazvali “samo bakšišom, ne i pravom pomoći”. Potreseni su zapravo time što Vlada sada ne želi razmatrati smanjenje PDV-a, što je bio i njihov glavni zahtjev i prema nastupima predstavnika ove branše, to je i jedino o čemu žele razgovarati.

Te “mrvice”, koje je predstavio ministar financija Zdravko Marić, obuhvaćaju nastavak isplate plaća za zaposlenike u tvrtkama u iznosima do 4000 kuna, uz podmirenje poreza i doprinosa, a što se procjenjuje u Vladi na oko 470 milijuna kuna. Ono što je novina u ovom korona-programu je pokrivanje fiksnih troškova, odnosno iznosa zakupa poslovnih prostora, računa za struju, vodu, plin, toplinarstvo, HRT pristojbu, telefoniju, internet te naknade za ZAMP i spomeničku rentu. Taj iznos pojedinačno će poduzetnicima biti pokrivan, odnosno refundiran u ovisnosti o padu prihoda koje će u prosincu zabilježiti u odnosu na isti mjesec prošle godine. Za tu mjeru moći će se kandidirati oni ugostitelji koji imaju podbačaj veći od 60 posto, a država će im pokriti gubitke srazmjerno padu prihoda. Prve procjene u Vladi su da će te mjere proračun stajati oko 250 milijuna kuna, a cjelokupan postupak prijave i pokrivanja troškova provodit će se preko Porezne uprave. Treća novina koju se uvodi zbog prosinačkih poduzetničkih “žrtava” koronavirusa su mjere Hamag-Bicroa, koji će poduzetnicima na raspolaganje dati 1,3 milijarde kuna za zajmove za obrtna sredstva i jamstva. Za postojeći program Covid-19 kredite poduzetnici će umjesto do 31. prosinca 2020. prijave moći podnositi do kraja iduće godine, dok će za jamstva iz programa ESIF imati udvostručen maksimalni iznos s dosadašnjih dva na četiri milijuna eura, jer se prema pojašnjenju Vlade pokazalo u dosadašnjoj korona-praksi da je manji iznos bio premalen kod većih, kapitalnih investicija zbog čega su među ostalim banke dijelile investiciju na dva kredita kako bi bila adekvatno osigurana, što je rezultiralo većim troškovima za poduzetnika.

No, snižavanje PDV-a, tvrde ugostitelji, pridonijelo bi puno više nego ove mjere.

“Mi smo sad od Vlade dobili ono što se kod ugostitelja zove bakšiš, u ovoj situaciji to nije dovoljno. Država nam daje ono što bi nam ionako uzela, dakle fiksne troškove, a kredite treba i vraćati. Snižavanje PDV-a državu bi koštalo svega 300 milijuna kuna, znatno manje nego što su teške sve ove druge mjere, a sektoru bi puno više značilo. Mnogi ove mjere neće ni koristiti, neće uzimati kredite jer nemaju nikakva jamstva kako će u budućnosti poslovati. Istodobno, brine nas što će biti ako se ovo zatvaranje nastavi i nakon nove godine, u Vladi se na to uopće nisu pripremili, nemaju projekcije ni planove.

Ako nam u siječnju i daju raditi, mi u to ulazimo bez prihoda iz prosinca, a siječanj je ionako mrtav mjesec po pitanju prihoda. Dakle, kako sada izgleda, nama se više isplati staviti ključ u bravu, otići u stečaj, nego sve drugo”, izjavio je Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja.

Marić ne želi ni čuti

O manjem PDV-u ministar financija u ovom trenutku, međutim, ne želi niti otvarati raspravu, iako ne isključuje mogućnost da se u nekom budućem vremenu sjedne za stol i oko te teme. U ovom trenutku naglasak je na “gašenju vatre”, a sva će ministarstva u čijoj je to nadležnosti nastojati da se ubrzaju sve procedure za dobivanje povoljnih kredita za likvidnost, dok će posao administriranja za fiksne troškove preuzeti Porezna uprava, a naknada troškova po ovjerenim fakturama putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Marić je nakon sastanka s predstavnicima ugostitelja istaknuo kako bi razgovori o kompenzacijskim mjerama bili jasniji kad bi bilo jasnog vremenskog okvira. Naime, i dalje je neizvjesno hoće li se ovaj lockdown nastaviti i nakon 21. prosinca, što će ovisiti o epidemiološkoj situaciji. To je ujedno i jedna od stvari koje muče ugostitelje, što Vlada već sada nema nikakav okvir za mogućnost nastavka zabrane njihovog rada nakon 21. prosinca.

I u HUP-u ističu da sve ovisi o trajanju mjera.

“Nisu svi podjednako zadovoljni ovim Vladinim prijedlogom, mjere će imati nekog učinka, no on ovisi o tome koliko će dugo trajati kriza i na koje će se djelatnosti preliti dalje utjecaj pandemije. Ovaj Vladin prijedlog svojevrstan je kompromis između dva modela koja su predlagali HUP i druge udruge ugostitelja, sam po sebi nije dugoročno dovoljan, ali je dobar početak razgovora koji se i dalje nastavljaju. U narednim razgovorima veći će fokus biti na smanjenju ostalih troškova i PDV-a kao i svih onih parafiskalnih nameta čiji broj neprestano raste, a koji uvelike opterećuju hrvatsko gospodarstvo”, izjavio je Damir Zorić, glavni direktor HUP-a.

Očekuju prijave za 80.000 ljudi

Najvećim pesimistom iz redova ugostitelja pokazao se Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre, koji je nakon sastanka poslodavaca i resornih ministara poručio Vladi kako možda nije jasna epidemiološka situacija, ali jest ona ekonomska.

“Mjere koje su donesene jesu minimum minimuma da se ugasi požar, ali kao poduzetnik i ugostitelj mogu reći da se bojim”, poručio je Jakominić. Poduzetnici su uoči sjednice tražili i da se ublaži cijeli niz kriterija za korištenje ovih izvanrednih mjera, primjerice kod dobivanja potvrda o nepostojanju poreznih dugovanja, no iz odluke vezanih za Hamagove kredite to se ne iščitava, a tek je ministar rada Josip Aladrović najavio kako će Upravno vijeće HZZ-a idućih dana ažurirati kriterije.

“Očekujemo da ćemo imati prijave za oko 80 tisuća zaposlenika, plus još oko 20 tisuća prijava za zaposlenike koji su vezani za te sektore kojima je onemogućen rad novim mjerama stožera. Time ćemo angažirati dodatnih više od 400 milijuna kuna za očuvanje radnih mjesta, a što se tiče ta tri sada pogođena sektora do sada smo uložili više od 1,2 milijarde kuna u očuvanje radnih mjesta i tržišta rada”, naveo je Aladrović.