Komu će točno i po kojim cijenama HEP prodavati prirodni plin kojeg Ina proizvede iz domaćih nalazišta, a koji joj je Vlada naložila u cijelosti prodati HEP-u po reguliranoj cijeni od 41 euro po megavatsatu?

U odluci je predviđeno da će HERA predložiti Vladi, a ona usvojiti detaljan plan daljnjeg raspolaganja tim plinom. Načelno je predviđeno da se proizvedene količine usmjerava dalje prema distributerima, toplanama i kućanstvima, te određenim kupcima iz kategorije poduzetništvo, što obuhvaća bolnice, škole i javne ustanove, dok poduzetnici plin niti ne mogu nabavljati po reguliranim cijenama. Zanimljivo je i da će taj režim prodaje Ininog plina, umjesto pola godine, kako je bilo najavljeno na sjednici Vlade, na snazi biti godinu i pol.

U odluci Vlade na njezinim stranicama i u Narodnim novinama stoji da je “proizvođač prirodnog plina iz stavka 1. ovoga članka dužan prodavati prirodni plin, u iznosu od 0,3086 kn/kWh (0,0410 EUR/kWh) za razdoblje od stupanja na snagu ove Uredbe do 1. listopada 2022., odnosno u iznosu od 0,3086 kn/ kWh (0,0410 EUR/kWh), sukladno trošku nabave plina koji je reguliran odlukom kojom se određuje iznos tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom od 1. listopada 2022. do 31. ožujka 2024.

Da li je došlo do pogreške ili promjene roka trajanja ovog režima, nismo do zaključenja broja dobili odgovor iz Vlade, no ono što je jasno u svakom slučaju jest da će Inin plin biti usmjeren prema osiguranju plina iz sustava javne opskrbe.

Gorući problem je osiguranje potrebnih količina za Gradsku plinaru Zagreb Opskrba, koja uz postojeće kupce za koje ima osigurane potrebne količine za predstojeću ogrjevnu sezonu, dobiva svakim danom i očekuje daljnji priljev novih kupaca koji od dosadašnjih opskrbljivača po tržišnim cijenama prelaze k njima, jer su na njihovim distribucijskim područjima u obvezi javne usluge.

Dodatne količine plina po tržišnim cijenama Gradska plinara nije u mogućnosti nabaviti, a da očuva stabilnost, zbog čega je i Grad Zagreb i Zagrebački holding u čijem je vlasništvu, pomoć zatražio u Ministarstvu gospodarstva.

Angažman HEP-a jedna je od solucija koju se spominjalo, budući da je HEP-Plin ujedno i zajamčeni opskrbljivač u Hrvatskoj, te bi kupci koje ni opskrbljivači u javnoj obvezi ne bi bili u mogućnosti snabdijevati, postali njihova briga.

Kakav točno režim će se uspostaviti, razgovarat će se idućih dana. Vladina je procjena da broj kupaca koji će do 1. listopada zakucati na vrata Gradske plinare Zagreb i ostalih u javnoj obvezi, može dosegnuti 123.000, od čega je najveći broj smješten na području koje pokriva zagrebačka plinara, više od 71.000.

Potrebe plina koje bi za njihove potrebe trebalo osigurati iznose 128 milijuna kubika plina. Usporedbe radi, ukupna količina plina koju Ina proizvede, prema brojci koju je komunicirao ministar Filipović, iznosi 703 milijuna kubnih metara.

Loptica prebačena Ministarstvu
To je otprilike dovoljno za pokrivanje potreba opskrbe kućanstava, no ako se tomu pridoda i potrošnja ostalih koji su predviđeni ovom Vladinom mjerom, pitanje je hoće li biti dovoljno. Vlada je Ini naložila i da poveća proizvodnju za oko 10 posto, što bi značilo da bi se proizvodnja trebala podići za oko 70 milijuna kubika plina.

Upućeni kažu da to ne bi trebalo predstavljati problem, iako to ovisi o potencijalu i iscrpljenosti pojedinog nalazišta. Iz Ine su na taj zadatak odgovorili da će učiniti sve što je u njezinim tehničkim i tehnološkim mogućnostima, ali da to ovisi i o ishođenju potrebnih dozvola za puštanje u proizvodnju postojećih plinskih bušotina. Navodno se na takve dozvole čeka i do dvije godine, pa je loptica sada prebačena Ministarstvu gospodarstva i HERA-i.

Pojedini stručnjaci uvjeravaju kako bez obzira na ovu mjeru, opskrbu plinom nije moguće osigurati bez uvoza, čak i kada bi se potpuno zapunilo Podzemno skladište plina Okoli i sav kapacitet LNG-a zadržao za hrvatske potrebe.

LNG terminal s priključnim terminalom može dati do 300.000 prostornih metara na sat u transportni sustav Hrvatske, Okoli oko 240.000 kubika na sat, a Inina proizvodnja procjenjuje se na oko 60.000 kubika na sat. Kada su temperature ispod nule, kaže jedan od sugovornika, Hrvatska troši više od 700.000 kubika po satu. U danima vršne potrošnje mogu, dakle, nastupiti ozbiljni problemi.

Prepoznat problem
Ono što se, pak, činilo dodatnim problemom, a to je pitanje funkcioniranja distributera plina, također je najavljeno pokriti ovom mjerom. Odlukom Vlade predviđeno je da oko 18 milijuna kubika plina bude osigurano uz regulirane cijene za pokrivanje tzv. tehnološkog gubitka.

Na taj problem nedavno su ukazali distributeri okupljeni pri HGK, tražeći hitnu izmjenu Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava, kojim im je HERA prošle jeseni propisala da od 1. srpnja ove godine plin za nadoknadu tehnoloških gubitaka kupuju na tržišnim principima, umjesto reguliranim cijenama po kojima se odvija prodaja kućanstvima i kupuju ga od onih opskrbljivača u obvezi javnog sustava.

Na problem ukazuju još od prošle jeseni, od kada su im mijenjani uvjeti i izloženi su problemima u nabavi, a, kako tvrde, nisu nailazili na razumijevanje u nadležnim državnim institucijama.

Problem je, očito prepoznat, a ministar Davor Filipović, uoči sastanka koji je najavio za idući tjedan, distributerima je uputio kritike zbog, kako kaže, nedovoljno odgovornosti da na vrijeme nabave plin. Iz redova distributera čuju se komentari kako ministru očito nisu najbolje prezentirani problemi u ovom slučaju, te da nisu oni ti koji nisu odgovorno vodili svoj posao.