Potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac danas u Bruxellesu predstavljaju paket reformi i fiskalnih poteza koje Vlada poduzima ili to uskoro namjerava.

Za susret s povjerenikom Europske komisije za ekonomske i financijske poslove Pierreom Moscovicijem pripreme su i ovaj put bile prilično kampanjske. Još u četvrtak ministri su se bavili potragom za dodatnih pola do milijardu kuna ušteda, povrh već najavljene milijarde zahvatima u poslovanje agencija, instituta i zavoda. Hoće li Moskoviciju iznijeti plan smanjenja deficita za 1,5 ili 2 milijarde, ovisi i o tome je li se premijer Milanović složio sa svim iznesenim prijedlozima ušteda. Međutim, u krugovima bliskim Vladi čuje se kako bi iz bruxelleskog kuta zahtjevi mogli težiti tri milijarde ili gotovo jedan posto BDP-a, što znači da bi Vladin plan mogli ocijeniti 1 do 1,5 milijardi kuna "kratkim". Razlog tome je što je, prema njihovim mjerilima, i ukupni deficit opće države 2014. bio zapravo osjetno veći nego što je to prošli tjedan nagovijestio ministar Lalovac.

Podsjetimo, on je rekao kako je prema novim EU-standardima statističkog izvješćivanja lanjski deficit bio između 16 i 18 milijardi kuna. U svakom slučaju, iznad 5 posto BDP-a, dodao je, čime je ujedno i odbacio spomenutu donju toču raspona (16 milijardi značilo bi manje od 4,9 posto BDP-a). Međutim, prema svemu sudeći, ukupni ili tzv. headline deficit na kraju će ispasti oko 19 milijardi, a moguće i nešto iznad toga. Objašnjavajući razlike razine deficita kojima se u nas obično barata (prema gotovinskom načelu) ministar je istaknuo kako se prema novim standardima u deficit računaju dugovi javnih poduzeća, državna jamstva poduzećima poput HŽ Carga, ali i  neki dijelovi javno privatnog partnerstva. Apostrofirao je pritom izdatke za Zračnu luku Zagreb koji bi "po nekim projekcijama" mogli ući u deficit.

No, dok se on samo zadržao na konstataciji da "na to nismo računali", kolega mu Siniša Hajdaš Dončić upravo se zbog Zračne Luke Zagreb obrušio na Državni zavod za statistiku optužujući ga da je zbog njegova "šlamperaja" jamstvo za terminal u Zračnoj luci Zagreb ušlo u deficit. Iz DZS-a su na optužbe reagirali pozivajući se na pravila utvrđena u sklopu ESA2010 i Priručnika o javnom deficitu i dugu, koja vrijede i za projekte javno-privatnog partnerstva. Precizne brojke ipak su ostavili za idući ponedjeljak kad izlaze s objavom izvješća o manjku i javnom dugu. Kako god bilo, Handaš Dončićev ispad nije baš dobra poruka jer bi je u EK mogli iščitati i kao političke pritiske na nacionalnu statistiku. Vladinu dvojcu Lalovac-Grčić i bez toga neće biti lako uvjeriti Komisiju da se iznesenim paketom mjera vraća "u tračnice" fiskalne prilagodbe.

Da je razina deficita približno onolika koliku je proteklih dana spominjao ministar Lalovac, njegova bi pozicija uoči ogleda s povjerenikom Moskovicijem bila daleko komotnija. S deficitom na razini šest posto BDP-a ili tik do toga realno je očekivati jače inzistiranje Komisije na strukturnim mjerama, što je u izbornoj godini samo teže provedivo nego inače. U Vladi bliskim izvorima zbog toga kao rezervne adute zasad uglavnom ističu moguće intervencije na prihodnoj strani, navodeći izgledno povećanje trošarinskih nameta, u prvom redu onih najizdašnijih, na naftne derivate. Na optimističnije brojke o izvršenju proračuna koje su ovih dana iscurile iz Ministarstva financija očito se ni u Vladi ne oslanjaju previše kalkulirajući o proračunskoj dinamici u nastavku godine.

Dakako, rado su s javnošću podijelili da su u prva tri mjeseca ubrali 9,7 milijardi kuna PDV-a, što je čak milijardu kuna više nego lani i što je rezultiralo čak 1,2 milijarde manjim proračunskim manjkom (6 milijardi prema 7,2 lani). S tim u vezi u Ministarstvu kažu kako zasad nije sigurno u kojoj je mjeri čak 11 posto izdašniji PDV posljedica veće gospodarske aktivnosti, a u kojoj je to rezultat naknadnih i zakašnjelih uplata. Dio objašnjenja zacijelo je u Ininoj uplati 326 mil. kuna starog poreznog duga koji Ina osporava i nada se povratu uplate.

No, čak i da se to ne dogodi, porast prihoda od PDV-a je neobično velik s obzirom na pad potrošačkih cijena, pomake u naplati PDV-a od dijela malih poduzetnika, ali i pokazatelje potrošnje, industrije… U prva dva mjeseca promet u maloprodaji porstao je tek simboličnih 0,6 posto nominalno (realno je rast veći od 2 posto, ali za PDV je relevantniji nominalni promet). Ni prvi podaci o uvozu ne sugeriraju da bi se po toj osnovi očekivao snažan rast PDV-a. Sve u svemu, na proračunsku  dinamiku u prvom kvartalu očito su utjecale neke specifične okolnosti privremenog karaktera. A to znači da će borbu za smanjenje deficita Vlada morati voditi drugim oružjem.