Unatoč argumentima bankara, koje je u ponedjeljak pismom Vladi poduprla i Europska federacija banaka, dva za banke sporna zakona – o potrošačkom kreditiranju i zamrzavanju poticaja za stambenu štednju – dobila su zeleno svjetlo Odbora za financije i idu na glasovanje. Argumenti direktora Hrvatske udruge banaka (HUB) Zorana Bohačeka, koji je ponovio stav da je Zakon o potrošačkom kreditiranju po nizu rješenja neustavan zbog diskriminacije klijenata u francima do retrogradnog mijenjanja ugovora, a zamrzavanje poticaja na godinu dana istovjetno gašenju sustava stambene štednje, naišli su na gluhe uši.
“Stav banaka je da se problem kredita u švicarcima riješi dogovorno, kao zakon ili kao sporazum na koji su banke vrlo spremne“, rekao je Bohaček. Nakon apela na Odbor da produlji diskusiju i krene u treće čitanje “jer mu je to posao i dužnost” kao stručnom tijelu da se izbjegne Ustavni sud, zaradio je packu predsjednika Odobra Srđana Gjurkovića da “nije primjereno da se miješa u rad Vlade i Sabora”. Bivša HDZ-ova ministrica financija Martina Dalić konstatirala je da “kamatne stope određuje cijena zaduživanja države, a to ovisi o kvaliteti ekonomske politike. Kako to da država plaća pet posto kamate na godinu dana, a onda građane uvjerava da će ih zaštititi od rasta kamate?”, pitala je Dalić, istaknuvši da je problematično da se zakon usmjerava samo na jednu skupinu građana. Ivo Jelušić (SDP) poručio je da su “banke živjele kao ‘bubreg u loju’ pa da bahato misle da mogu sve”. “Zašto ranije niste shvatili i nešto počeli raditi kad su građani počeli grcati u problemima? Na kritike da se miješa u ugovorne odnose Jelušić je uzvratio da “država može i smije biti regulator tržišnih odnosa i uvesti reda”.
Premda su zastupnici HDZ-a glasovali protiv oba zakona, s vladajućima su bili ujedinjeni front protiv banaka. Dok je Gjurković je dijelio kritike o (ne)primjerenosti, Dalić je kritizirala HUB je odveo raspravu u zonu političke prepirke, a šećer na kraju dao Igor Rađenović (SDP), koji je podupro oba zakona premda “ima kredit u eurima i štedi u stambenoj štedionici”.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.vidjet ćemo što će biti kad banke državi zavrnu kreditnu slavinu kao odgovor na ove populističke poteze ili joj osjetno dignu kamate na zaduživanje?
daleko od toga da su banke nevinašca, ali sve ovo izgleda mi kao obični populizam radi dodvoravanja biračima, no u konačnici će banke uvijek naći načina i naplatiti se na neki drugi način
Karen Wilson, obradio je značenje kontre u bridgu u poznatom tekstu:“Jeli partner kontrirao kazneno?“( http://www.crobridge.com/clubs/Dubrovnik/teorija/penalty_doubles.pdf).
Igra banaka i države, odnosno kontriranje banaka i države, ima veliku sličnost sa igrama bridga! Pa pogledajmo ukratko kako te kontre izgledaju:
Kontra je uopće razmjena nesporazuma!Koncepti razmjene nesporazuma prošle su nekoliko faza, od informativne kontre( informativne razmjene nesporazuma) , preko kontre kao „for business“( uobičajene poslovne razlike)do kompetetivne licitacije( svatko licitira koliko može, a zadovolji se sa onim što dosegne).
Upravo kompetetivna licitacija je ono oko čega se lome koplja!!!
Nakon što su banke uspjele ozakoniti univerzalno bankarstvo, niti igra bridga nije više mogla biti staromodna kontra, kako se ocjenjuju moderna „razmjena nesporazuma“!!!???
Sadašnja kontra, iliti „razmjena nesporazuma“ banaka i države dobiva u kompetetivnoj licitaciji obrise ne „ staromodne skromnosti“, kakovo je bilo poslovno bankarstvo odvojeno od investicijskog bankarstva. Moderni financijski diskonti, kako sebe vole nazivati univerzalne banke,odabrale su isključivo u Hrvatskoj, negativne i responsivne kompetetivne licitacije, kao oblike razmjene nesporazuma!
To je moje viđenje i mišljenje!
A prava kontra za naše banke tek treba slijediti od njihovih majki, a njena priroda je drugačija od one koje nam žele prikazati njihove kćerke!!!
Bohaček LUPETA po onom što mu paše!!!!
LIBOR (engl. London Interbank Offered Rate) je londonska međubankovna ponudbena kamatna stopa, promjenjiva kamatna stopa koja se obračunava na međusobne kredite banaka koje posluju na londonskom tržištu kapitala.
Visina joj ovisi o ročnosti zajmova, ali je relativno niska zbog visokog kreditnog boniteta banaka na tržištu. Varira ovisno o situaciji i izgledima pojedine devize na tržištu. LIBOR je osnovica pri ugovaranju i određivanju kamatnih stopa te u transakcijama se zajmoprimcima izvan tržišta.
Kamata na te zajmove određuje se kao zbroj varijabilnog LIBOR-a i fiksne kamatne marže koja se naziva spread i čija visina ovisi o procijenjenoj kreditnoj sposobnosti zajmoprimca, ročnosti zajma i troškova administriranja kreditom. Takve promjenjive kamatne stope osiguravaju bankama fiksnu profitnu stopu, a preko varijabilnog se LIBOR-a na dužnika prebacuje rizik promjene osnovne cijene kapitala.
SPREAD JE PROBLEM KOJE BANKE NEĆE SPUSTITI!!!!!!
Pametnom previše![emo_smijeh]
Uključite se u raspravu