Vlada je u četvrtak prihvatila Nacrt projekta održivog razvoja hrvatskog željezničkog sektora kojim se predviđa zajam od jedne milijarde kuna koji bi trebao poslužiti optimiranju broja zaposlenih i tehnološkoj obnovi željeznice.

Procijenjena vrijednost projekta iznosi jednu milijardu kuna, a planira se financirati zajmom Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), rekao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.

Korisnici zajma biti će društva HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo, a njegovim sredstvima financirat će se otpremnine za višak zaposlenih u tim društvima i investicije potrebne za osiguranje održivog poslovanja i konkurentnosti.

Predstavnici Svjetske banke obavili su predprocjenu projekta te se očekuje da će pregovori za zajam IBRD-a biti održani sredinom ožujka 2015. godine, a odobrenje projekta očekuje se krajem travnja.

Ministar Hajdaš Dončić rekao je da Vlada daje odobrenje za zajam po načelu "sada i nikad više" te da će uz otpremnine, uz ostalo, biti upotrebljen za gradnju cestovnih prijelaza, optimizaciju voznog parka HŽ-a Cargo te informatizaciju HŽ-a Putnički prijevoz.

Prema njegovim riječima, u sustavu HŽ-a krajem 2011. godine bilo je 17.356 radnika, sad ih je 13.474, a ciljani broj nakon restrukturiranja je 9.400.

Vlada je u četvrtak u Sabor uputila i prijedlog izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Između ostalog, predlaže se skraćivanje postupka dodjele u zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta u vlasništvu države koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište fizičkoj ili pravnoj osobi za poljoprivredne namjene.

Predlaže se i izmjena odredbi u vezi poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje i obraslo je višegodišnjim raslinjem. Prema prijedlogu, zakupnik bi bio dužan iskrčiti zemljište u roku od godinu dana, umjesto dosadašnje dvije, pri čemu se zakupnina umanjuje razmjerno troškovima krčenja, ali on više ne raspolaže iskrčenim drvima nego ona pripadaju Hrvatskim šumama.

Prema izmjenama Zakona o pogrebničkoj djelatnosti, koje predlaže Vlada, ta djelatnost više ne bi bila regulirana Zakonom o komunalnom gospodarstvu, a jedinice lokalne samouprave više ne bi pogrebnicima dodjeljivale koncesije.

Takvim je uređenjem poduzetnik pogrebnik stavljen u neravnopravan položaj u odnosu na trgovačko društvo, javnu ustanovu ili službu odnosno vlastiti pogon koje osniva jedinica lokalne samouprave i koja ovu djelatnost može obavljati bez koncesije, smatra Vlada.

Podsjeća pritom na smjericu EU-a o izdvajanju određenih segmenata pogrebničke djelatnosti izvan opsega komunalnih djelatnosti i to naročito preuzimanja, opremanja i prijevoza umrle osobe do mjesta ukopa ili kremiranja.

Sve su to poslovi koje bi fizička i pravna osoba trebala moći obavljati slobodno na tržištu ako ispunjava propisane uvjete i to bez koncesije jer se ti poslovi ne mogu smatrati isključivo komunalnim poslovima, drže u Vladi.