O poreznom sustavu kakav treba Hrvatskoj na konferenciji su, uz ministra financija zdravka Marića, raspravljali bivši potpredsjednik Vlade, SDP-ov zastupnik Branko Grčić, sindikalist Krešimir Sever, Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta i Plamenko Barišić iz tvrtke King ICT. Iako iz Vlade stižu neformalne najave o smanjenju najviše stope PDV-a za jedan postotni bod od od Nove godine, većina sudionika ovog panela stava je da bi u promijenjenim okolnostima na tržištu rada Vlada umjesto o smanjenju PDV-a radije trebala razmisliti o daljnjem rasterećenju plaća, koje bi, procjenjuju, imalo najveći učinak na gospodarski rast.

“Stvari se u Hrvatskoj u zadnje dvije godine dramatično mijenjaju, na tržištu rada smo od ogromne nezaposlenosti došli do toga da danas imamo manjak radne snage i problem strukturne nezaposlenosti. To prate i vrlo izraženi emigracijski tijekovi, posebno visokoobrazovanih mladih ljudi koji traže svoju šansu na zapadu”, upozorio je Branko Grčić.

Da je daljnje rasterećenje plaća prioritet suglasan je i Krešimir Sever, no upozorava da je i tu važno paziti i izbjeći rasterećenje koje poslodavci na kraju ne bi prelili u povećanje neto plaća, nego preusmjerili u ono što im je atraktivnije, poput povećanja dobiti, što se tranije događalo.

“Koliko god se mi u Hrvatskoj trudili rasterećivati plaće, pokazalo se da to većini hrvatskih poslodavaca nije poticaj da novac koji im na taj način ostane usmjere u povećanje plaća”, kazao je Sever.

Uvjeren je da Hrvatskoj trebaju mjere koje će još više pomicati raspon neoporezivog dohotka, odnosno povećanje neoporezivog dijela plaća. Sever upozorava i kako je pogrešno procjene i politike graditi na podacima o prosječnim plaćama, budući da je medijalna plaća, ona koju prima više od polovice zaposlenih, tek nešto viša od 5000 kuna neto.

“A takva plaća nema ni potrošački, a kamo li razvojni potencijal”, ističe Sever.

Analitičarka Sandra Švaljek zadovoljna je što je Hrvatska uopće došla u priliku razmišljati o poreznom rasterećenju, kakvu dugo nije imala. No i ona je protiv smanjenja poreza na potrošnuu u ovom trenutku kada, kaže, treba razmišljati kako riješiti osnovni problem Hrvatske, a to je potencijalna stopa rasta ispod 1,5 posto godišnje.

“Takvim stopama rasta trebat ćemo desetljeća da stignemo već i zemlje jugoistočne Europe, o razvijenijima da i ne govorimo i zato nam treba porezna mjera koja će povećati stopu potencijalnog rasta”, kazala je Švaljek. Kao najveće ograničenje u Hrvatskoj i ona ističe Smanjenje radne snage uz istodobnu lošu strukturu nezaposlenih. “Porezna reforma treba adresirati upravo taj problem i mislim da nas takvo razmišljanje vodi do toga da trebamo smanjivati porezno opterećivanje rada, a ne stopu PDV-a”, rekla je Švaljek.

Za manji porez na dohodak je i Plamenko Barišić, a posebno ističe problem najviše porezne stope koja, kaže, ne dopušta da plaće u IT sektoru budu konkurentne plaćama na zapadu, zbog kojih gobimo mlade stručnjake.

“Suočavam se s kolegama koji nerijetko traže 15 do 20 tisuća kuna neto, a arument su im plaće koje bi dobili na zapadu. IT sektor ima velik manjak radne snage i zato moramo našim seniorima dati mogućnost da dođu do visokih plaća. Zašto oni ne bi imali plaće više i od menadžmenta ako pridonose? To bi bila i poruka njihovim mlađim kolegama da se i u Hrvatskoj može doći do visoke plaće ako se razvijaju i napreduju”, kazao je Barišić.

S obzirom da bi smanjenje PDV-a za jedan postotni bod prihode državnog proračuna po nekim procjenama moglo stajati gotovo dvije milijarde kuna, sudionici ovog panela iznijeli su i zanimljive prijedloge što bi se s tih dvije milijarde moglo učiniti.

Sandra Švaljek predlaže tako da se umjesto rasterećenja potrošnje taj novac usmjeri u mirovinski sustav.

“S jedne strane se govori o smanjenju PDV-a, a s druge da treba uništiti drugi mirovinski stup jer nema dovoljno novca. Ako imamo dvije milijarde za smanjenje PDV-a, zašto taj novac ne iskoristiti da se i umirovljenicima iz drugog stupa isplati dodatak na mirovinu od 27 posto, umjesto da diramo drugi stup”, upitala je Švaljek.

Smatra da bi Hrvatska trebala razmisliti i o objedinjavanju svih doprinosa.