Sedmogodišnji moratorij koji Hrvatska ima na prodaju poljoprivrednog zemljišta nakon ulaska u EU, a koji istječe 1. srpnja iduće godine, Vlada namjerava pokušati produljiti za još tri godine, koliko je predviđeno sporazumom o pristupanju EU, a zahtjev bi Komisiji mogla uputiti već u rujnu. Takvom najavom ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić na jučerašnjoj vladinoj sjednici obrazložio je odluku o odbacivanju interpelacija 20 oporbenih zastupnika zabrinutih da Vlada nije na vrijeme pokrenula postupak pregovora o zaštiti interesa hrvatskih poljoprivrednika.

Taj rok istječe s prvim danom srpnja iduće godine, no iz Vlade tvrde da su već održali sastanak u Komisiji o tehničkim apsektima predaje zahtjeva za prolongat, kako bi kvalitetnije prikupili potrebne dokaze opravdanosti svog zahtjeva – od osjetno niže cijene zemljišta u Hrvatskoj, razlika u kupovnoj moći ovdašnjih poljoprivrednika, do uređenja zemljišnih knjiga i dovršetka razminiranja i povrata nacionalizirane zemlje, kao i uspostave boljeg sustava kreditiranja poljoprivrednika u kupovini zemljišta. Banski dvori smiruju tenzije i podacima o poduzetim mjerama zaštite interesa domaćih poljoprivrednika kroz lanjske izmjene zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojima je prodaja državnog poljoprivrednog zemljišta prepuštena gradovima i općinama.

Oni zemljištem raspolažu po svojim programima, uz suglasnost županija i Ministarstva poljoprivrede, koje je dosad od lokalaca zaprimilo 396 programa. Od toga su odobrili njih 171, a za ostale su zatražili dorade i korekcije. Tim programima obuhvaćeno je ukupno nešto više od 150 tisuća hektara zemljišta. One općine i gradovi koji su već dobili suglasnost na programe s prodajom će startati u rujnu ove godine, a najkasnije do kraja iduće godine.