Za tvrtke koje se bave uslugama čišćenja, pranja rublja, održavanja i popravaka te posluživanja hrane i pića iduća bi godina mogla donijeti dosta novih poslovnih prilika.
700milijuna
kuna godišnje samo u obrazovanju ide za plaće u pomoćnim uslugama
Te je poslove Vlada apostrofirala kao glavne kandidate za izdvajanje (outsourcing) iz institucija javnog sektora i prepuštanje tih sporednih djelatnosti tržištu. Prema Vladinu Planu provedbe dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije, primjena modela 'outsourcinga' trenutno se razmatra u sektorima obrazovanja i znanosti, zdravstva, socijalne skrbi, pravosuđa te kulture, a s vreemnom će se razmotriti i uključivanje zaštitarskih te usluga prijevoza putnika i robe. Konačni (prvi) popis djelatnosti pogodnih za izdvajanje, odnosno analiza postojećeg stanja zaposlenosti i troškova vezanih uz spomenute usluge trebali bi se odrediti do kraja siječnja. Do kraja veljače, pak, provedbeni plan predviđa donošenje odluke na razini Vlade o tome koja tijela državne i javne uprave i koje usluge idu u izdvajanje.
Podloga za to bit će analize isplativosti (cost/benefit) koje će se napraviti u međuvremenu. Neke su računice o potencijalu pojedinih državnih sustava za outsourcing već poznate. Tako, primjerice, u sustavu obrazovanja i znanosti na spomenutim uslugama radi svaki šesti (16%) od ukupno 89.000 zaposlenih, što znači više od 14.200 zaposlenih. U visokom obrazovanju nenastavno osoblje čini 30-ak posto zaposlenih, s tim da u njemu samo manji dio obavlja te pomoćne poslove, ističe se u Vladinu dokumentu.
14.200ili
1/6 zaposlenih u sustavu obrazovanja radi na tim poslovima
Kako bilo, u sektoru obrazovanja i znanosti izdaci za zaposlene na tim poslovima procjenjuju se na 700 milijuna kuna godišnje. Koliko bi se proračunski trošak mogao umanjiti prepuštanjem (dijela) tih poslova tržišnom nadmetanju (uključujući prateće materijalne i druge troškove za pružanje tih usluga), zasad se ne zna, ali to je svakako primarni motiv za primjenu novog modela. Isto vrijedi i za približno 7000 zaposlenih na poslovima čišćenja, pranja rublja i prehrane u sustavu zdravstva, koji čine polovicu nezdravstvenih djelatnika u tom sustavu. Operacija izdvajanja sporednih djelatnosti zahtijeva, dakako, strategiju zbrinjavanja viška zaposlenika. S tim u vezi, u Ministarstvu obrazovanja su već izračunali i da u tom resoru samo u 2014. uvjete za mirovinu ispunjava 428 zaposlenika u pratećim službama.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Žalosno da nitko najprije nije riješio status zaposlenika u tim tvrtkama za čišćenje. To su ljudi bez ikakvih prava osim prava na rad za vlasnika tvrtke za minimalnu plaću, često nepuno radno vrijeme iako tih nekoliko sati nija dovoljno za obaviti sve što se očekuje(kako bi se manje moralo platiti rad, jer im je previše dati cijelu minimalnu plaću, ako se to može nazvati plaćom), nemaju pravo biti bolesni jer imaju ugovor na mjesec dana ili dva pa se tako po mjesec-dva i produžuje, često nemaju sredstva za rad , a od njih se očekuje da sve blista…ima tu puno toga.
Kako to može biti isplativije ? Kakve sulude cost/benefit analize će raditi u međuvremenu ?
Ni jedan privatnik neće raditi bez barem 20% ugrađene zarade. Kad je država korisnik, nastojati će do minimuma smanjiti kvalitetu u svoju korist. Zaposlenici koji su do sada radili marljivo za minimalac biti će izloženi pritisku da rade više za još manje plaće.
U manjim sredinama gdje nema konkurencije to će se pretvoriti u apsurd.
Stvaran višak u javnom sektoru su nataloženi formalno visoko obrazovani prijatelji dužnosnika, bivši rukovoditelji, uhljebi svih vrsta, nećaci i kumovi političara, preko veze nagurana tajkunska djeca sa kupljenim diplomama, i horde sličnih …
Čestite kuharice, čistačice, portiri, knjigovođe, domari, …, nisu višak i teret nego kičma zbog koje javni sustavi funkcioniraju.
Sve mi je svejadno.[emo_smijeh]
Uključite se u raspravu