Do kraja ove godine Vlada se želi potruditi i trgovce, te posrednike u prodaji nekretnina rasteretiti za najmanje 20 posto administrativnih troškova. Akcijski plan kojim se to predviđa usvojen je jučer na sjednici Vlade, a iz njega se saznaje da će mjerama biti obuhvaćeni troškovi od ukupno 85 milijuna kuna, što za 31.545 tvrtki iz trgovine i nekretninskog biznisa koje će njima biti obuhvaćene znači godišnje rasterećenje od 17 milijuna kuna ili u prosjeku 539 kuna po tvrtki.

Radi se, inače, o mjerama osmišljenima kroz metodologiju Standard Cost Model, koju koriste gotovo sve članice EU i OECD-a, a za čiju se primjenu Vlada odlučila potkraj prošle godine, kada je probno Ministarstvu gospodarstva dala zadatak da mjere uštede utvrdi najprije za spomenuta dva osjetljiva i važna područja – trgovinu i prodaju nekretnina. Ministarstvo gospodarstva, prema jučerašnjem izviješću predanom Vladi, od siječnja do svibnja ove godine provelo je mjerenje administrativnog opterećenja tvrtki u ova dva sektora, a konkretne prijedloge, pohvalio se ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, dali su – Nizozemci.

Riječ je, kako nam je pojašnjeno u Ministarstvu gospodarstva, nizozemskom ministarstvu gospodarskih odnosa s kojim je u svibnju potpisan memorandum o razumijevanju i svojevrsno partnerstvo u primjeni najboljih europskih rješenja u Hrvatskoj. Po nizozemskom receptu hrvatskim će se trgovcima i prodavačima nekretnina do kraja ove godine početi smanjivati ukupno devet troškova.

Konkretno, trebalo bi se ispitati mogućnosti smanjenja administrativne pristojbe za ishođenje rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta za 25 posto, čime bi se trošak trgovcima smanjio s 420 na 315 kuna. Iniciralo bi se i uvođenje elektroničke procedure za podnošenje tog zahtjeva za trgovce i za izdavanje rješenja za posrednike nekretninama, što bi umanjilo trošak rada budući da bi se ispunjavanje obrazaca tim putem umjesto pet i pol sati obavljalo za pola sata. Dodatnu bi uštedu trebalo donijeti i kroz elektroničko plaćanje pristojbe, budući da bi, kako to pojašnjavaju u Vladi, omogućilo da trgovci više ne moraju po državne biljege ići u kupnju na kiosk. U planu su i smanjenja obveznog minimalnog volumena spremnika za skladištenje goriva kojima se trguje na veliko, što bi veletrgovcima derivatima trošak skladištenja spustilo za 121.600 kuna na polugodišnjoj razini. Reducirala bi se i učestalost ovjernih razdoblja za vage, koje je sada jednom godišnje, a ubuduće bi trebalo biti svake dvije godine.

Rezultat bi bilo smanjenje troška trgovcima s 580 na 290 kuna godišnje. Tvrtke bi ubuduće bile oslobođene i obveze dostavljanja izvatka iz registra i ostalih podataka koje javna tijela već posjeduju, kao i dostavljanja dokumentacije u originalu i ovjerenim preslikama u postupku dobivanja rješenja. Predviđa se i ukidanje cijeloga seta upravnih pristojbi, poput 70 kuna koje posrednici i agenati u prometu nekretnina plaćaju za upis u registre pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), 50 kuna troška za zahtjev za provođenje javnog nadmetanja za prodaju određenih drvnih sortimenata, 125 kuna, koliko se plaća dozvola za izvoz robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava, te 50 kuna za uvoz istih, a najveći iznos pristojbe koja se u ovom paketu ukida evidencije su u registru predstavništava stranih osoba u Hrvatskoj.

Riječ je o popisu stranih tvrtki i gospodarskih udruženja koji djeluju u našoj zemlji, a koji se vodi pri Ministarstvu gospodrstva. Trošak upisa je 1000 kuna, a promjena podataka 200 kuna. No, valja primijetiti i da je ulaskom u EU ta obveza upisa prestala vrijediti za tvrtke iz članica EU te da je u cijeloj prošloj godini u Registar upisano šest tvrtki, a ove godine samo dvije. Mogućnost ušteda za posrednike u trgovini Vladinim se mjerama pokušava dati i na cijeni ispita stručnog osposobljavanja agenata za nekretnine, a prijedlog o kojem će posljednju riječ imati HGK je da se taj iznos smanji s dvije tisuće na 1,5 tisuća kuna. U HGK kažu kako godišnje te ispite polaže oko 200 osoba, što im donosi prihod od oko 400 tisuća kuna.

Hoće li se ta stavka mijenjati, tek će se analizirati, no u tom kontekstu zanimljiva je poruka koju smo dobili od predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama Dubravka Ranilovića. On napominje da je u tom sektoru reguliranje potaknuto od same struke te da je važno i da stručni ispiti zadrže kvalitetu jer "dugoročno gledano, samo stručna osoba može potaknuti daljnji rast". Naravno, kao i svi poduzetnici iz sektora koji su obuhvaćeni ovim mjerama, i Ranilović pozdravlja svako rasterećenje jer "svaka kuna je bitna".

No, kao i većina sugovornika iz nekretninske branše, i Ranilović teret ne vidi u samoj naknadi za ispit koji mora proći svaki agent, nego prioritetno u neizdrživom poreznom opterećenju. Direktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi također pozitivno ocjenjuje donošenje akcijskog plana rezanja administrativnih tereta, nadajući se da će provedba rezultirati smanjenjem troška i jednostavnijim poslovnim okruženjem.

"Za trgovinu je važna provedba svih mjera od strane nadležnih institucija u cilju povećanja dobiti. Posebno jer je od 2008. pa do danas evidentan pad dobiti. Važno je da se ovaj akcijski plan što prije pretoči u provedbene propise kako bi njegova operativnost postigla cilj zbog kojeg je i usvojen", poručuje Ema Culi. Do kraja godine Ministarstvo gospodarstva opipavat će i tražiti moguće prostore za daljnje uštede za administrativne procedure, i to u šest područja: od uvođenja online procedura za registriranje tvrtki i obrta do olakšanja u gradnji, zaštiti na radu, sanitarnih i zdravstvenih uvjeta te obnovljivih izvora energije.