Unatoč velikim problemima s kojima se hrvatska konditorska industrija suočava u utrci s globalnim proizvođačima i trgovcima te uvoznom trendu koji je porastao ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, najveći domaći proizvođači poput Kraša, Zvečeva, Kandita i Koestlina, te dijelom i Podravke, drže se iznad vode.

Zbog sve brojnijih izazova koji ih čekaju u budućnosti, međutim, nadaju se većoj podršci države i kreatora zakonskih rješenja, očekuju da će prehrambena industrija  kroz novu  Strategiju razvoja industrije RH ipak dobiti svojevrsnu "odskočnu dasku" te priželjkuju reformu obrazovnog sustava koji će veću pažnju posvetiti praktičnoj nastavi.Zaključak je to okruglog stola "Slastice i konditori" održanom u srijedu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u organizaciji Poslovnog dnevnika. Riječ je o još jednom u nizu okruglih stolova u sklopu projekta "Snaga hrvatske hrane". Dosad je organizirano pet okruglih stolova posvećenih različitim segmentima proizvodnje i plasmana hrvatske hrane.Prema podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni, koje je u uvodnom dijelu iznio Vanja Kaluđer iz Sektora poljoprivrede Hrvatske gospodarske komore, hrvatski konditori su tijekom 2013. godine proizveli 53 tone raznovrsnih slatkiša, od kojih su kroz izvoz prodali gotovo polovicu, konkretno 26.300 tona.

Izvozom asortimana na europsko, prekooceanska te bogata arapska tržišta ostvarili su sveukupno 118 milijuna dolara prihoda, s tim da se još najviše izvozi na područje bivše države. Istodobno je, međutim, uvezeno 66.000 tona čokolade, slastica i pekarskih proizvoda u ukupnoj vrijednosti od oko 220 milijuna dolara. Kao posljedica ulaska u EU i liberalizacije tržišta, u prvih pet mjeseci ove godine uvoz čokolade porastao je za 37 posto, a keksa za 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kako se ne mogu oslanjati samo na domaće tržište,  najveća šansa za hrvatske konditore upravo je u rastućim tržištima poput Bliskog istoka koje se još konsolidira. Jer "karte" su u EU već podijeljene, a globalne kompanije istu stvar planiraju napraviti i na domaćem tržištu, istaknuo je Marin Pucar, predsjednik Uprave Zvečeva.

'Stranci nas žele pokoriti'
"Od domaćeg tržišta se ne može više živjeti, jer ono što dobijemo kroz izvoz, izgubimo kroz liberalizaciju kod kuće. Ulaskom u EU konditori su samo izgubili jer je pao izvoz u zemlje CEFTA-e, a porastao uvoz u Hrvatsku. Za pohvaliti je Krašev ulazak u Saudijsku Arabiju, no ulazak Zvečeva u Tesco bio je krvavi put i takvo što rijetko se događa. Istodobno, globalne kompanije muči što još nisu pokorile domaće brendove i to im je prioritet", istaknuo je Pucar.Mijo Batinić, direktor kontrolinga Kraša optimističan je, iako se po uvjetima poslovanja može zaključiti da je konditorima nemoguće opstati. "Zahvaljujući stalnom restrukturiranju, glavne domaće tvornice su opstale i imaju perspektivu – rezultati poslovanja pokazuju da idemo naprijed, održan je kontinuitet i financijska stabilnost. No dosad nije bilo sluha za probleme industrije, te vjerujem da će se stvari početi mijenjati kad voda dođe do ušiju, na što je upućivala i mogućnost da prehrambena industrija uđe u industrijsku strategiju, što je na kraju ipak izbjegnuto. Država treba biti svjesna da treba konditorsku industriju jer ona zapošljava i proizvođače sirovine te uslužni sektor", kaže Batinić.  

Doajen hrvatske konditorske industrije Stipan Bilić, direktor Kondina, smatra da bi hrvatska Vlada trebala ograničiti uvoz slatkiša, po uzoru na Mađarsku koja je tako zaštitila domaću proizvodnju, za što postoje mjere koje nisu u suprotnosti s pravilima tržišne utakmice ni s direktivama EU. "Ako bismo ovisili o državi i politici, ne bismo imali izlaza, zbog čega bi se problemima lake industrije, u koju spada i konditorska, trebala pozabaviti cijela Vlada, ako zbog ničeg, onda barem zbog toga što konditorska u prehrambenoj industriji znači isto kao i Porsche u automobilskoj – to je moderan, luksuzan proizvod koji ima svoju cijenu. Međutim, domaći konditorski proizvodi na policama trgovina nalaze se zajedno s jeftinim uvoznima koji nisu iste kvalitete. Kad trgovac ima mogućnost uvoziti jeftinu robu, domaća mu roba ne treba. Također, konditorska industrija trgovcima donosi najveće marže, tri do četiri puta više nego kod ostalih proizvoda, i to financiraju konditori", ističe Stipan Bilić. 

Dvostruka mjerila
Bilić napominje da trgovci ne trebaju imati nikakve licence za uvoz, a na nekim primjerima pokazuje se da država stranim proizvođačima daje prednost u odnosu na domaće. Primjerice, država tolerira uvoz robe kojoj do isteka roka trajanja treba tek dan, dok trgovac na policu neće staviti Podravkin proizvod kojem je prošla trećina roka trajanja, što je potvrdila je i Dunja Milošić Odobašić iz koprivničke kompanije. Inače, Podravka je na tržištu prisutna sa svojim proizvodima DrOetkera i brendom Dolcela, a Milošić Odobašić ističe da proizvođači moraju biti inovativni i na tržište stavljati što više novih proizvoda. "Mi znamo što vole naši potrošači i stalno im moramo nuditi nešto novo, te se tako boriti s konkurencijom koja je uglavnom agresivna", ističe Milošić Odobašić

 Istodobno, kažu konditori, zbog krize i manjka novca maksimalno su smanjena ulaganja u istraživanje i razvoj, ali i marketing proizvoda. Slastičari, pak, smatraju da bi se domaći proizvođači čokolade i drugih proizvoda potrebnih za izradu slastičarskih delicija u većoj mjeri trebali okrenuti malim obrtnicima koji su, zbog visokih cijena, ali i ograničene ponude, prisiljeni uvoziti materijal. Željko Dumančić iz Udruženja ugostitelja, istaknuo je da su slastičari prije uzimali iz Kraša, i pita se zbog čega su velike tvrtke odustale od malih obrtnika. Dumančić je otvorio i pitanje statusa slastičara koji su svrstani u ugostiteljstvo."To je destimulacije proizvodnje, za razliku od ugostitelja koji prodaju gotove proizvode, slastičarstvo uključuje složenu proizvodnju", objasnio je na okruglom stolu Poslovnog dnevnikaDumančić.

Ruža Grgurev, upraviteljica pekarsko-slastičarske obrtničke zadruge, spomenula je i ozbiljan problem obračuna i naplate PDV-a, o čemu se puno pisalo, no stvar još nije riješena."Država je propisala ugostiteljima stopu PDV-a od 13 posto, no samo na ono što se konzumira u objektu, a na ono što se konzumira izvan objekta obračunava porez od 25 posto. Naši slastičari stoga imaju velik problem s prodajom sladoleda i iako pružaju istu uslugu moraju različito obračunavati porez. Zbog nesporazuma na tu tema imamo velikih problema s inspekcijom koja u Hrvatskoj ne djeluje kao korektiv već isključivo kažnjava. I taj primjer pokazuje da se država s malim obrtnicima ponaša kao slon u staklani, ne razumije da su mali obrtnici u mnogim razvijenim zemljama temelj proizvodnje i gospodarsvtva", kaže Grgurev.

Cijena sirovine
Inače, u Pesli djeluje 350 malih proizvođača koji preko Zadruge mjesečno nabave  oko 120 tona sirovine. Zanimljivo, Peslini članovi čokoladu, prvenstveno zbog konkurentnije cijene, nabavljaju iz Italije, iako bi bili puno sretniji da kupuju od domaćih proizvođača, te Grgurev smatra da tu još ima mnogo prostora za suradnju s domaćim proizvođačima sirovina. Milka Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca podsjetila je da domaća konditorska industrija angažira primarnu i sekundarnu industriju šećera. "Konditori u Hrvatskoj zapošljavaju oko 4000 ljudi, no kroz primarnu poljoprivrednu proizvodnju to je ukupno oko 6000 radnih mjesta, a gdje su još dizajneri, marketingaši…No to ovo državi nije bitno, što pokazuje i primjer natječaja Vlade za sredstva za istraživanje i razvoj iz fondova EU. Natječaj je postavljen strože ne samo nego kad ih postavlja EU već i kreditori, i nijedna velika kompanija u Hrvatskoj nije uspjela udovoljiti uvjetima, već je podijeljeno tek nekoliko stotina tisuća eura", ističe Kosanović. 

Sve nam je slađe

Obrat u dva desetljeća

Statistika pokazuje da se u dvadesetak godina konditorska industrija drastično izmijenila, zajedno s ponašanjem potrošača. Krajem osamdesetih godina ukupna potrošnja konditorskih proizvoda u Hrvatskoj iznosila je 49.970 tona. Ni četvrt stoljeća kasnije, konkretno tijekom 2013. godine Hrvatski građani su konzumirali gotovo dvostruko više slatkiša. Podaci Kondina, strukovnog udruženja konditorske grupacije, otkrivaju da je ukupna potrošnja čokolade, bombona, keksa i vafla te guma za žvakanje prošle godine dosegnula čak 95.361 tonu.

Tržište 'teško' 51 mlrd. €

Odnosi nalik europskima

U Hrvatskoj konditorska grupacija ostvaruje godišnju vrijednost proizvodnje od 1,58 milijardi kuna, što predstavlja oko 5,1 posto ukupne vrijednosti prehrambene industrije. U zemljama Europske unije (bez Hrvatske) ukupna vrijednost prehrambene industrije iznosila je oko 1000 milijardi eura, dok je vrijednost proizvodnje u konditorskoj industriji veća od 51 milijardu eura, dakle europski konditori u okvirima prehrambene industrije prisvajaju jednak udjel kao i u RH.

Izjave sudionika

Mi znamo što vole naši potrošači i stalno im moramo nuditi nešto novo, te se na taj način boriti s konkurencijom koja je agresivna
Dunja Milošić Odobašić, Podravka

Svrstavanje slastičarstva u ugostiteljstvo predstavlja destimulaciju proizvodnje. Slastičarstvo uključuje složenu proizvodnju
Željko Dumančić, Udruženje ugostitelja

Država se s malim obrtnicima ponaša kao slon u staklani, ne razumije da su mali obrtnici temelj proizvodnje i gospodarstva
Ruža Grgurev, upraviteljica zadruge PESLA

Konditori u RH zapošljavaju oko 4000 ljudi, no kroz primarnu proizvodnju to je ukupno oko 6000 radnih mjesta, a gdje su još dizajneri, marketingaši…
Milka Kosanović, Hrvatska udruga poslodavaca

Zbog ulaska u EU i liberalizacije tržišta, u prvih pet mjeseci uvoz čokolade porastao je za 37 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine 
Vanja Kaluđer, Sektor poljoprivrede HGK

Domaći konditorski proizvodi na policama trgovina nalaze se zajedno s jeftinim uvoznim proizvodima koji nemaju istu kvalitetu 
Stipan Bilić, direktor Kondina

Od domaćeg tržišta se više ne može živjeti, jer ono što dobijemo kroz izvoz, izgubimo kroz liberalizaciju kod kuće
Marin Pucar, predsjednik uprave Zvečeva

Zahvaljujući stalnom restrukturiranju, glavne domaće tvornice su opstale i imaju perspektivu – idemo naprijed, održan je kontinuitet i financijska stabilnost
Mijo Batinić, direktor kontrolinga u Krašu