Ministar financija Boris Lalovac i njegov tim za upravljanje javnim dugom očito će malo pomaknuti prvo ovogodišnje inozaduženje. Još donedavno ministar je novo izdanje euroobveznica najavljivao za siječanj, a na to je upućivala i činjenica da su na ponude za posao aranžiranja novog zaduženja od (barem) milijardu eura međunarodne banke pozvane još početkom prosinca.

Međutim, osim što su potom izostale i naznake da je definiran savjetnički konzorcij, u srijedu je Bloomberg prenio i Lalovčeve izjave da se tzv. roadshow u sklopu prodaje obveznica planira za veljaču. Nije dodatno precizirao iznos i ročnost. To će, kaže, ovisiti o potražnji investitora, ali naglasio je ipak kako računa na cijenu ispod četiri posto, što s obzirom na premije rizika za hrvatski dug sugerira da se cilja na zaduženje na rok od 10 godina. Tu razinu prinosa Hrvatska je investitorima osigurala i pri posljednjem izdanju euroobveznica (iz lanjskog svibnja 2014.) koje je bilo na osam godina, ali kako su u međuvremenu općenito pale premije rizika, sad je toliki prinos za investitore izgledan na rok od 10 godina, čak i uz činjenicu da trenutno veću premiju rizika od Hrvatske u EU ima jedino Grčka. I najnovija zbivanja na financijskim tržištima objektivno pružaju razloge za kalkuliranje s tajmingom izlaska na europsko tržište duga.

Europska središnja banka (ESB) jučer je, naime, i od Europskog suda dobila potvrdu da nema prepreka za program otkupa državnog duga zemalja eurozone, a inozemni analitičari računaju da bi odluku o novom koraku monetarnog olakšavanja ESB mogao donijeti već na sjednici 22. siječnja. Na krilima takvih očekivanja u srijedu je uslijedio dodatni porast cijena obveznica, odnosno pad prinosa na državne dugove. Ambijent izrazito niske cijene novca trenutno donekle narušava tek faktor rizika vezan uz neizvjesnost ishoda skorih izbora u Grčkoj. No, je li u našem slučaju za kalkuliranje s trenutkom izlaska na tržište duga baš presudno daljnje labavljenje monetarne politike ESB-a ili u Katančićevoj za to imaju neke druge motive? Kao jedan od njih nameće se, npr., želja da se investitorima predoče bolji fiskalni pokazatelji od sugeriranih rebalansom iz studenoga.

Vlada se potkraj godine pohvalila da je na kraju proračunski deficit zapravo bio gotovo tri milijarde kuna manji od projekcija, ali tek treba vidjeti koliki pomak to implicira prema prema međunarodno usporedivoj Eurostatovoj (ESA2010) metogologiji. A o tome se EK tek treba očitovati. U Vladi očito računaju da će konačne računice ipak pogodovati percepciji rizika i sposobnosti Vlade da drži pod kontrolom javne financije i da će na obuzdavanju deficita i brzorastućeg javnog duga ustrajati i u godini u kojoj nakon predsjedničkih slijede parlamentarni izbori. Vjerojatno računaju da bi te napore mogle honorirati i rejting agencije. A dvije od njih, Standard&Poor's i Fitch, o Hrvatskoj bi se trebale očitovati vrlo brzo.

S&P bi s revizijom trebao izaći već 23. siječnja, a Fitch 6. veljače. Ostaje vidjeti hoće li njihovi analitičari prepoznati takva stremljenja i hoće li to ponderirati više od i dalje slabašnih perspektiva rasta, pogotovo s obzirom na to da se s novim prognozama Hrvatskoj uglavnom spuštaju očekivanja. Gdje je Hrvatska u odnosu na neke članice EU iz drugog i trećeg vala proširenja najbolje govori primjer Slovačke, koja je upravo u utorak zaključila izdanje euroobveznica. Slovaci su procijenili da je i sadašnji trenutak na tržištima više nego povoljan i umjesto da čeka da Draghijev plan daljnje monetarne relaksacije dodatno spusti kamate i tržišne prinose odlučili su iskoristiti prednost toga da su prvi izašli s ponudom obveznica od zemalja srednje i istočne Europe.

Za zaduženje od 1,5 mlrd. eura na rok od 12 godina investitorima su platiti prinos od samo 1,44% (sama kamata, odnosno kupon je i nešto nižih 1,375%). U odnosu na referentni njemački dug to je samo 0,56 postotnih bodova (56 baznih bodova) skuplje. Hrvatska premija rizika na dug usporediva roka je višestruko veća, za oko tri postotna boda. No, Slovačka ima "A" rejting, a Hrvatska je u rangu špekulativnih, a ne investicijskih. Ima javni dug oko 55% BDP-a (naš je oko 80%), fiskalni deficit ispod tri posto, rast gospodarstva u 2014. procjenjuje joj se na 2,4%, a za ovu godinu prognoze su i više. Lalovac, pak, priželjkuje da euroobveznice u veljači budu i jedini izlazak u inozemstvo ove godine.

To bi bila dobra poruka investitorima da Hrvatska može zadržati zaduživanje pod kontrolom, rekao je. To se u godini parlamentarnih izbora, u kojoj bi se opet trebalo osigurati i nešto predfinanciranja, ne čini izglednim. No, to će ovisiti i monetizaciji javnog duga vezanog uz autoceste. Uza sve, pomicanje plana prvog zaduženja u 2015. intrigantno je i s obzirom na dinamiku tekućih prihoda i rashoda i sezonski uobičajeno izražen raskorak u prvim mjesecima. Pogotovo s obzirom na izdvajanje HZZO-a iz riznice i pomake u naplati PDV-a od manjih poduzetnika. No, o stanju državne blagajne na početku godine javnost zasad ne zna gotovo ništa.