Svođenje proračunskog manjka u okvire koje joj je postavila Europska komisija Vlada uvjerava  neće biti na teret gospodarstva, no njezine jučerašnje odluke govore upravo suprotno. Sve proračunske uštede kojima se smanjuje deficit, stavke su kojima se predviđalo u ovoj godini potaknuti ulaganja,  restrukturiranje i razvoj gospodarstva u Hrvatskoj.

• DZS: U 2013. deficit opće države 4,9 posto BDP-a, javni dug 67,1 posto BDP-a

Od ukupnog popravljanja stanja u proračunu za 1,3 milijarde kuna, oko 350 milijuna kuna do konca godine bi donijele veće trošarine za gorivo, a nešto više od toga procjene su da će donijeti i veće trošarine za mobilnu telefoniju, za koju će se odluka donijeti na idućoj sjednici Vlade. No, privremenom obustavom izvršenja proračuna režu se subvencije za 390 milijuna kuna, a još 250 milijuna kuna ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić mora osigurati smanjenje ulaganja u cestrogradnji u rashodima izvanproračunskog korisnika HAC-a.Za 150 milijuna kuna tako će biti srezan iznos za program povlaštenog financiranja po kreditnim programima HBOR-a. Izvorno u planu proračuna bilo je predviđeno da se taj program u 2014. podupre s 350 milijuna kuna, no najprije je prošli mjesec rebalansom proračuna ta stavka srezana za 150 kuna, pa će, ne bude li novih rezova za ovaj program preostati tek 50 milijuna kuna. Još više pogođena su tri brodogradilišta koja prolaze restrukturiranje.

Brodosplitu, Brodotrogiru i 3. maju se dodatno kreše potpore za 100 milijuna kuna na 365 milijuna kuna. Rebalansom im je, naime, već planiranih 662 milijuna kuna potpora srezano za 197 milijuna kuna, a dodatan je problem što u startu u proračun nije ukalkuliran i dug za neisplaćene dvije rate iz prošle godine, pa su škverovi računali da će im se rebalansom taj iznos zapravo povećati na 725 milijuna kuna, na koje imaju pravo prema ugovorima. Inače su im prema tom planu već isplaćene četiri rate u ovoj godini, pa je izgledno da će im biti uplaćene još samo dvije, jer Ministarstvo gospodarstva za više od toga nema predviđenih sredstava. Iz škverova jučer nisu željeli komentirati nove neugodne vijesti. Čekat će, kažu, službeni poziv iz Ministarstva gospodarstva, iz kojeg idalje uvjeravaju da će svoje obveze prema obećanju iz prosinca u 2014. u cijelosti ispuniti. No, na koji način, idalje ne otkrivaju.  Škare ministra financija Slavka Linića dohvatile su i poljoprivredne proizvođače, kojima se izravna plaćanja smanjuju također za 100 milijuna kuna. Tako će im država isplatiti 1,227 milijardi kuna, s time da je i ova stavka rebalansom bila smanjena (za 29 milijuna kuna).

Uz ovu nacionalnu komponentu, proizvođačima ostaje iznos od 723 milijuna kuna subvencija iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, čiji je proračun ove godine nakratko po prvi put bio iznad milijardu kuna, uz već u rebalansu srezanih gotovo 100 milijuna kuna ostaje i bez 40 milijuna kuna poticaja za nekoliko poduzetničkih programa. Maras je jučer uvjeravao da time poduzetnici neće biti pogođeni i da "neće biti ugrožen niti jedan projekt". No, činjenica je da se poticanje investicija malih i srednjih poduzetnika s početkom godine planiranih 56,6 milijuna kuna već drugi puta smanjuje, te da će na raspolaganju biti tek 26 milijuna kuna. Za Poduzetnički impuls fond od 100 milijuna kuna topi se na 75 milijuna, a subvencije za poduzetničke kredite padaju s 30 na 26 milijuna, s time da su prije rebalansa u ožujku bile planirane na nešto više od 49 milijuna kuna.

U odnosu na početak godine u dva proračunska prekrajanja gotovo je 10 milijuna kuna manji iznos i za razvoj poduzetničke infrastrukture, koji je pao s 18 na 8,5 milijuna kuna, dok je 2 milijuna kuna manje novca i za poticaje konkurentnosti malih poduzetnika. Nezadovoljstvo u gospodarskim redovima sasvim sigurno neće stišati niti poruka ministra Linića da "misli da su ovo posljednji rezovi ove godine". "Vlada ponovno pribjegava najjednostavnijim rješenjima, bez strateškog promišljanja i bez plana za iduću godinu. Kako ćemo izvući državu iz krize stalnim "rezanjem" gospodarstva, ne uvažavajući pri tom prijedloge kojima bi mu se pomoglo da se pokrene", reagirali su iz Hrvatske udruge poslodavaca, zabrinuti "nepodnošljivom lakoćom uzimanja gospodarstvu i tvrtkama koje nas jedine mogu izvući iz krize".

Podsjećaju da bez gospodarstva nema države, te da je za investicije koje nose  razvoj potrebna stabilnost poslovnog okruženja od barem tri godine, dok mi više ne možemo niti pratiti broj nameta koje se primjenjuje. Smanjivanje rashodovne strane proračuna nužnost je, a pri tom poslodavci još jednom apeliraju na potrebnu racionalizaciju javne uprave i administracije, ubrzanje pravosuđa i upravljanja državom kao da se radi o vlastitoj imovini."Potrebna je veća politička odlučnost, a zaduživanjem, rastom troškova života i poslovanja nećemo opstati u narednim godinama", upozoravaju poslodavci, zauzimajući se da se umjesto razgovora konačno započne provoditi reforme. 

Najnovije smanjenje subvencija u 2014.:

• HBOR -150 milijuna kuna
• Brodogradnja -100 milijuna kuna
• Poljoprivreda -100 milijuna kuna
• Mali poduzetnici -40 milijuna kuna
• Cestogradnja -250 milijuna kuna