Ministar pravosuđa Orsat Miljenić kazao je na sjednici Vlade da se izmjenama Kaznenog zakona (KZ) vezanih uz odredbu o sramoćenju želi onemogućiti korištenje dosadašnjih nepreciznih zakonskih odredbi kao oblika ograničenja javne riječi, slobode mišljenja i govora.

Ta odredba i dalje ostaje u zakonu pod nazivom "teško sramoćenje" kako bi se naglasilo da će samo najteža kršenja zaštićenih vrijednosti (časti i ugleda) dovesti do kaznene odgovornosti. No, odredba se ograničava na slučajeve u kojima počinitelj zna da iznosi neistinu ili ne djeluje u javnom interesu.

"Sramoćenja nema ako netko dokaže istinitost", kazao je Miljenić pojašnjavajući izmjene KZ-a upućene u saborsku proceduru.

Ako se radi o tvrdnjama koje su iznijeli novinari ili su izgovorene u javnima polemikama, naglašava ministar, "podrazumijeva se da nema kaznenog djela, ako je to izneseno u javnom interesu".

"Dakle, stavljamo vrlo visoki standard za koji smatramo da udovoljava trenutku u Hrvatskoj", ustvrdio je.

Podsjetio je da se o odredbi sramoćenja počelo govoriti "nakon jedne nepravomoćne presude", a riječ je o presudi novinarki Slavici Lukić u slučaju Medikol.

Miljenić ponavlja kako je riječ o nepravomoćnoj presudi koja "tek treba proći test i treba imati povjerenje u sudbenu vlast da će presuditi sukladno zakonu".

Izmjenama se predlaže i inkriminiranje psihičkog nasilja u obitelji kao zasebnog kaznenog djela, a odredba o nezastarijevanju proširena je na teško ubojstvo te na kaznena djela terorizma i ubojstva osobe pod međunarodnom zaštitom kao posebne oblike teškog ubojstva.

"Znamo da je psihičko nasilje u obitelji često puno teže od fizičkog te će se ono, ako se radi o dugotrajanom i intenzivnom psihičkom ugnjetavanju koje je ostavilo posljedice, smatrati kaznenom djelom, a neće ostati samo u prekršajnoj sferi", objašnjava Miljenić.

Vezano uz nezastarijevanje teških ubojstava, ministar pravosuđa napominje da se ono odnosi na djela koja nisu zastarjela, odnosno 'pro futuro', dok se "sve ono što je do sada zastarjelo ne može goniti bez promjena Ustava".

U KZ se uvodi i mehanizam zaštite zaposlenih u javnim službama u slučajevima prijetnji, zastrašivanja i fizičkog nasilja.

U izjavi novinarima nakon sjednice Miljenić je objasnio da u takvim slučajevima razina zaštite neće biti kao kod službenih osoba koje imaju veći rizik u obavljanju svoga posla, primjerice policajaca, no učitelji, liječnici, poštari imat će u slučaju napada ili prijetnji zaštitu države koja će počnitelja goniti po službenoj dužnosti, a kazne za fizičko nasilje bit će veće nego dosad.