Službenici u državnim tijelima, carinici, poreznici, policajci, pravosudni policajci, inspektori, sveukupno oko 65 tisuća zaposlenih službenika, ali i namještenika u državnim službama ostat će bez dodatka na staž od 0,5 posto godišnje. Predlaže se to novim zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika. Izradilo ga je ministarstvo gospodarstva koje je i otvorilo razgovore sa sindikatima o tom dokumentu čija će primjena većini zaposlenih u državnim službama stanjiti mjesečna primanja. Ne samo zbog ukidanja dodatka za minuli rad već i novog sustava platnih razreda u koje će se službenike smjestiti temeljem godina radnog staža, ne uvažavajući pritom dodatke od 4, 8 i 10 posto na koje imaju pravo službenici s 20 i više godina radnog staža. Istodobno, izgubljeno će teško nadoknaditi napredovanjem koje ovisi o godišnjim ocjenama službenika, piše Novi list.

Ograničeni dodaci

Zakonom se, pritom, ograničavaju dodaci na posebne uvjete rada, ali i kolektivno pregovaranje. Naime, propisuje se da državni i policijski službenici i namještenici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada imaju pravo na dodatak na osnovnu plaću u visini do 20 posto, što je i iznos na koji se ograničavaju i dodaci za one koji rade na »pojedinim vrstama poslova od posebnog interesa za državnu službu«. Istodobno se propisuje da se kolektivnim ugovorom mogu urediti uvećanja osnovne plaće za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanima, zakonom utvrđenim neradnim danima, kao i dodaci za smjenski rad, dvokratni rad i rad u turnusu.

Jedini službenici koje novi sustav plaća ne bi trebao šibnuti po džepu, prema zakonskom prijedlogu, su policajci koji bi i s donošenjem novog zakona trebali zadržati postojeća prava i platni sustav.

Pravosudni policajci, pak, izgubit će puno. Stoga i ne čudi što su se zapitali – »Tko nam je ukrao Božić«. Naime, izračunali su da svaki pravosudni policajac s novim zakonom gubi minimalno 15 do 20 posto plaće.

»Predlagatelj zaboravlja ili namjerno ignorira da i pravosudna policija ima zvanja te da bi i pravosudnu policiju trebalo razvrstati na temelju uvjeta zvanja i stečenom stupnju obrazovanja. Po njihovom razvrstavanju mi smo referenti, dežurni će biti savjetnik ili viši savjetnik«, navode pravosudni policajci pitajući se hoće li probleme sa zatvorenicima rješavati službenici iz administracije ili možda kvartovski policajac.

Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika jedna je od reformskih mjera na koje se, ne samo ova Vlada, obvezala Europskoj komisiji (EK). Naime, na tom dokumentu počelo se raditi još u vrijeme SDP-ove koalicijske Vlade koja je izradila nekoliko varijanti tog dokumenta, no dalje od toga nije išla. Aktualna Vlada, čini se, želi što prije zakon donijeti, odnosno makar ga potvrditi na sjednici Vlade kako bi EK uvjerila da poštuje Europski semestar i provodi reforme koje si je zadala Nacionalnim planom reformi. Sam zakon Sabor ne može donijeti prije iduće godine s obzirom da do sredine siječnja iduće godine ne zasjeda.

Platni razredi

Kao i u vrijeme Milanovićeve Vlade, tvrdi se da se reforma sustava plaća u državnoj službi temelji na načelu jednake plaće za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti u cijeloj državnoj službi. Službenici će biti razvrstani u 12 platnih razreda, a svaki platni razred imat će 12 platnih stupnjeva unutar kojih se utvrđuju početni koeficijenti za svako radno mjesto. No, »uvažavajući niz specifičnosti u sustavu policijske službe«, radna mjesta policajaca su razvrstana u deset platnih razreda, bez platnih stupnjeva. Umjesto toga, za svaki platni razred utvrđuje se raspon koeficijenata, dok će Vlada uredbom »utvrditi platne stupnjeve i vrijednost platnog stupnja izraženog koeficijentom složenosti radnih mjesta policijskih službenika za svaki platni razred propisan Zakonom«.

Državni službenici i prema sadašnjim propisima imaju godišnje ocjenjivanje rada. No, u budućnosti će se »sustav ocjene radne učinkovitosti« temeljiti na utvrđivanju ciljanih rezultata za pojedino radno mjesto. Kao i do sada ocjenjivanje će se provoditi godišnje i iskazivat će se ocjenama »izuzetan«, »primjeran«, »uspješan«, »zadovoljava«, »ne zadovoljava«. Kako bi se rukovoditelje prisililo da izbjegavaju praksu u kojoj su svi »izuzetni« i »primjereni«, uvode se ograničenja na broj osoba koje mogu biti ocijenjene najboljim ocjenama, piše Novi list. Tako će ocjenu »izuzetan« moći dobiti najviše osam posto službenika, a »primjeren« 17 posto službenika i namještenika, odnosno najbolje ocjene može dobiti četvrtina zaposlenih.