Napuštanje kune kao valute u insolvencijskim postupcima omogućuje se usvajanjem izmjena i dopuna Stečajnog zakona na zadnjoj sjednici Vlade, jer se stečajni okvir usklađuje s eurom kao službenom valute.

U euru su izražene sve stavke, uključujući novčane kazne i početnu cijenu prodaje nekretnine na četvrtoj dražbi koja iznosi 1 euro. Međutim, prilika da se neke stvari razjasne oko obveza stečajnih upravitelja ostavljena je za sljedeću rundu promjena.

To je rezime aktualne intervencije, tako da iz Stečajnog zakona uskoro izlazi kuna, ali se nad dio stečajnih upravitelja nadvija prijetnja penalizacijom za njihov propust u radu, kako je to Hrvatskoj udruzi stečajnih upravitelja najavila porezna vlast.

Nered bivših Uprava
U pozadini toga su propusti koje su iza sebe ostavile neodgovorne bivše uprave propalih tvrtki, jer kad upravitelji preuzmu odgovornost za nekog stečajnog dužnika, stvar je u tome da oni često nemaju nikakve financijske podatke, ali moraju srediti dokumentaciju od početka poslovne godine i popisati svu imovinu. Kako sve to učiniti ako knjiga nema, a zadnji izvještaji predani davno?

Onima koji ne predaju izvješća i za razdoblje prije stečaja od početka poslovne godine, u smislu usklađivanja zatečenog s knjigovodstvenim stanjem, prijeti penalizacija, iznosi to predsjednica Hrvatske udruge stečajnih upravitelja Mira Hajdić.

Pojašnjava da je najava tih poteza predstavljena upraviteljima na nedavnom sastanku udruge i PU, uz zamolbu da upravitelji počnu s tom praksom podnošenja izvješća kako ne bi došlo do penalizacije. Zbog kompleksnosti pitanja, u ovoj je rundi izmjena izostavljena nova odredba kojom bi se razjasnilo kako faktički uvijek osigurati kontinuitet izvještavanja dužnika.

Za situacije kada je Uprava koja je vodila poslovanje tvrtke do stečaja propustila svoje obveze po Zakonu o računovodstvu, jer nisu utvrđena i podnesena izvješća u razdoblju koje je prethodilo stečaju, naime kroz izmjenu članka 89. bilo je predviđeno da upravitelj treba sastaviti i predati izvješća nadležnim institucijama sa stanjem na dan koji prethodi otvaranju stečajnog postupka.

Time bi se stavila točka na ‘i’ na po nekima notornu obvezu, međutim ovdje je ‘kvaka 22’: mnogi upravitelji smatraju da predaja izvješća za razdoblje prije stečaja nije u sferi njihovih obveza. Zato se izmjeni usprotivila Hrvatska udruga stečajnih upravitelja predloživši da članak 89. stavak 1. točka 1. ostane nepromijenjen, uz obrazloženje da su sastavljanje i predaja izvještaja do dana koji prethodi otvaranju stečaja isključivo obaveza i odgovornost zakonskog zastupnika koji je bio odgovorna osoba u vrijeme na koje se izvještaji odnose, pod prijetnjom novčane kazne.

Stečajni upravitelj ni na koji način nije utjecao na poslovanje dužnika do otvaranja stečaja i ne može snositi odgovornost za sadržaj izvješća prije otvaranja postupka, službeni je stav ove udruge, a Ministarstvo pravosuđa i uprave je prijedlog prihvatilo i najavilo da će to raspraviti Stručna skupina kod sljedećih zakonskih izmjena.

Slika prije stečaja
Kako se u postojećem zakonu propisuje obveza upravitelja da uredno i savjesno dovede u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do otvaranja stečaja, prema Hajdić koja je vodila mnoge složene stečajeve proizlazi da upravitelj ima obvezu uskladiti zadnju bilancu tvrtke sa zatečenim stanjem dužnika.

“Osobno smatram da mi imamo obvezu i prema postojećim propisima uskladiti knjigovodstveno stanje na dan otvaranja stečaja sa zatečenim stanjem u knjigovodstvenoj dokumentaciji, bez obzira otkad ona datira.

Nažalost često su knjige dužnika neuredne i datiraju nekoliko godina unazad, međutim i one nam ponekad pomognu pronaći imovinu, npr. potraživanja ili prodanu nekretninu neposredno prije stečaja, što nam je interesantno zbog povećanja stečajne mase”, kaže Hajdić.