Hrvatski laburisti optužili su danas Vladu da najavom smanjenja plaća u javnom sektoru ruši zadnju liniju obrane koju je sama obećala braniti, prikrivajući tako, rekao je čelnik te stranke Dragutin Lesar, svoju nesposobnost u pokretanju investicija i otvaranju novih radnih mjesta.

"Na Svjetski dan socijalne pravde Vlada ruši, kako je to sama nazvala, posljednju liniju obrane smanjenjem plaća u javnom sektoru, što će se odmah preliti i u privatni sektor", izjavio je Lesar novinarima u Hrvatskom saboru. Upitan misli li da će premijeru Zoranu Milanoviću biti dovoljno tih najavljenih 3 posto smanjenja bruto plaća za zaposlenike koji plaću dobivaju iz državnog proračuna, odgovorio je kako nije dobro razumio premijera, jer govori o smanjenju mase bruto plaća.

"Na koji način do toga misli doći nije rekao, jer to se može napraviti i otpuštanjem, kada se govori o masi plaća. Ako idu linearnim smanjenjem bruto plaća, odnosno koeficijenata, to će zasigurno iskoristiti realni i privatni sektor koji će isti model primijeniti za plaće svojih radnika", poručio je Lesar. Potvrdno je odgovorio na pitanje misli li da je Vlada prevarila sindikate, s kojima je prije nekoliko mjeseci ušla u pregovore i "pregovarala s figom u džepu".

"Sindikati su prije nekoliko mjeseci u dobroj vjeri i namjeri ušli u pregovore s Vladom, unatoč upozorenju da budu oprezni. Vidim po današnjim njihovim reakcijama da su šokirani", rekao je Lesar. Napomenuo je kako današnji Svjetski dan socijalne pravde Hrvatska dočekuje s 373.917 nezaposlenih, a oni zaposleni rade u prosjeku na neto satnicu od 30,23 kune, koja je tri puta niža od europskog prosjeka i s tri i pol puta manjom kupovnom moći. Za taj se novac može kupiti štruca kruha, litra mlijeka i pola kile govedine, čak 18,2 posto zaposlenih radi za neto satnicu nižu od socijalnog minimuma koji je na razini 24,22 kune, upozorio je Lesar.

Vlada istovremeno, dodao je, predlaže novu miminalnu plaću od 2984 kuna bruto, što je, naglasio je, svega 37 posto prosječne bruto plaće. "Umjesto uvođenja obećanog oporezivanja kamata većih od 6 posto i kapitalne dobiti, Vlada namjerava ograničiti minuse građana. Kažu da su zabrinuti za 7,5 milijardi kuna minusa, ali nisu izrazili zabrinutost za 17,3 milijarde kuna blokiranih računa 246 tisuća građana nad kojima se vrše ovrhe, pa čak i na jedinom stambenom prostoru u kojemu žive", kazao je Lesar.

"Ovime tek prikrivaju svu svoju nesposobnost pokretanja investicija i otvaranja novih radnih mjesta. Širi se dohodovna nejednakost, na sceni je socijalno raslojavanje i zapravo smo zagazili u društvo duboke društvene nepravednosti", dodao je. Iznio je četiri prijedloga Laburista u cilju pravednije raspodjele novca – smanjenje PDV-a u ovoj godini na 24 posto, a u idućoj na 23 posto, uvođenje četvrte porezne stope oporezivanja dohotka većih od 50 tisuća kuna s 45 posto, te progresivnog oporezivanja dobiti po kojemu bi se dobit od 10 milijuna kuna oporezivala s 15 posto, do 100 milijuna s 20 posto, do 500 milijuna s 25 posto, a iznad 500 milijuna s 30 posto.

Predložio je i omogućavanje jednokratnog otpisa investicija, čime bi stvarni investitori, rekao je, smanjili svoju poreznu osnovicu, a banke bi trpile povećano porezno opterećenje u korist privatnih investitora.