Vlada Zorana Milanovića u četvrtak je odradila svoje prvo izvlaštenje zemljišta u privatnom vlasništvu. Učinila je to, kratko je obrazloženo u samom zaglavlju odluke, “radi gospodarskih interesa države, odnosno gradnje tvornice za preradu proizvoda ribarstva na lokaciji Dol”. Četiri vlasnika izvlastila je za deset katastarskih čestica koje ukupno čine parcelu veliku 11.019 četvornih metara.

Otkočili ulaganje
Zemljište bez kojega su vlasnici tom odlukom ostali “više-manje je neobrađeno i s ostacima zapuštenih maslinika”, objasnio je kolegama na sjednici Vlade ministar pravosuđa Orsat Miljenić, navodeći kako će na parceli biti sagrađena “najsuvremenija tvornica za preradu riba u Europi, godišnjeg kapaciteta pet tisuća tona, uz otvaranje 60 do 70 novih radnih mjesta”. Miljenićev trud oko postupka izvlaštenja odmah je pohvalio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina ističući kako se tim postupkom “omogućuje realizacija investicije koja otvara perspektive dodatnog razvoja za sektor ribarstva”. U Vladinoj odluci nijednom riječju ne spominje se Sardina iz Postira, koja zapravo na lokaciju Dol premješta svoju proizvodnju, koja je još od 1907. smještena na atraktivnom prostoru pomorskog dobra. Miro Kučić, dugogodišnji direktor Sardine, a danas pomoćnik ministra poljoprivrede za ribarstvo, izrijekom odbacuje svaku primisao da je kumovao odluci Vlade. Smatra da je u konkretnom slučaju riječ o zanemarivoj vrijednosti u odnosu na ono što projekt donosi otoku. “Vlada bi na istovjetan način morala postupiti kod svakog sličnog ulaganja. Mora podržati investicije koje otvaraju radna mjesta i omogućuju izvoz, ne smije ostati neutralna i dopuštati da projekti kasne zbog gotovo nevažnih detalja”, upozorava Kučić.

Uporni načelnik
Tko je, uz Vladu, glavni akter odluke o izvlaštenju, otkrio nam je načelnik općine Postira Ivica Mihačić. Mjesecima je, kaže, sa zahtjevom za izvlaštenjem najprije “opsjedao” Vladu Jadranke Kosor, no bezuspješno. Čak je, prisjeća se, Kosoričina Vlada točku o izvlaštenju bila stavila na posljednju sjednicu prije primopredaje vlasti, ali je nije izglasala. Nakon smjene u Banskim dvorima, objašnjava, ostao je uporan i trud se konačno isplatio. Mihačić, međutim, opovrgava da se izvlaštenjem pogoduje Sardini. Vladina odluka, tvrdi, vezana je zapravo uz formiranje parcele za poslovnu zonu Dol, čija ukupna površina s ovim izvlaštenjem iznosi 55.000 kvadrata i u koju je iz općinskoga proračuna utrošeno 15 milijuna kuna. Sardina je, tvrdi, za svoju novu tvornicu rezervirala 25.000 četvornih metara, a na ostalom prostoru još je nekoliko tvrtki i obrta. “Nema trgovaca i skladištara, svi se bave proizvodnjom te nam s ovim investicijama donose gotovo 100 novih radnih mjesta”, hvali se zadovoljno načelnik Mihačić. Uz Sardinu u poslovnoj će zoni, nabraja, raditi lokalna poljoprivredna zadruga, jedna sirana, dva kamenoresca, a zakupac je i vlasnik tvrtke Brački sapuni. Lokacija koju će Sardina ostaviti iseljavanjem proizvodnje u Dol prostornim planom je rezervirana za turističku zonu. Budući da već imaju čak tri hotela s četiri zvjezdice, voljeli bi, ističe Mihačić, u Postire dovesti investitora koji bi sagradio hotelski kompleks s pet zvjezdica.

Hala gotova u rujnu
Predsjednik Uprave Sardine Mislav Bezmalinović ne želi ulaziti u detalje Vladine odluke, no kaže kako je “neriješena zemljišna situacija predstavljala problem, što je usporavalo planirane radove, te je odluka o izvlaštenju došla u pravom trenutku”. Dosad su sagrađeni temelji i stupovi nove proizvodne hale koja bi, najavljuje, u cijelosti mogla biti gotova tijekom rujna. Cjelovita bi investicija, prema posljednjim projekcijama, zbog iznimno zahtjevne tehnologije i opreme trebala biti završena najkasnije do kraja prvog polugodišta 2013. godine.Sardina u sadašnjim kapacitetima godišnje uzgoji 1000 tona tune i sve izveze u Japan, polovicu od 500 tona bijele ribe proda u Italiju te domaćem i inozemnom tržištu isporuči oko 20 milijuna ribljih konzervi i 200 tona ribljeg brašna. U floti ima ima osam ribarskih brodova, od kojih su dva moderno opremljena tunolovca dužine 41 metar, u čiju je gradnju investirala 5,4 milijuna eura.

Sardina gradi i izvozi

U financiranju računaju i na EU
Trošak gradnje iznosi oko 250 milijuna kuna, dio investicije Sardina financira vlastitim sredstvima, dio kreditom HBOR-a, a očekuje i sredstva iz fondova Europske unije.

U izvoz 70 posto proizvodnje
Danas u izvozu završi 70 posto Sardinine proizvodnje. U novoj tvornici godišnje će proizvoditi 3250 tona smrznute i 2500 svježe ribe te 3500 tona ribljih konzervi. Proizvodit će i 500 tona pašteta i usoljene ribe, 200 tona tona marinirane i filetirane i 200 tona ribljeg brašna.