S dramatičnim skokom cijena nafte Vlada je ponovno posegnula za plafoniranjem cijena goriva nastojeći ublažiti udar na gospodarstvo i prikočiti inflatorna kretanja.

Posljednja intervencija, treća od studenog, uključuje privremeno smanjenje trošarina i fiksiranje marži trgovaca goriva pa bi dizel od utorka trebao stajati 12,53 kune, a benzin 12,19 kuna po litri.

‘Cilj sigurna i puna opskrba’
“Konceptom kojim danas pristupamo olakšavanju situacije, omogućit ćemo daljnje poslovanje distributera, i to uz fiksiranje ukupne marže za dizelsko gorivo i benzinsko na 0,75 lipa po litri i 0,50 kuna za plavi dizel”, rekao je premijer Andrej Plenković napominjući da je “cilj sigurna i puna opskrba derivatima na razini cijele Hrvatske”.

Na tri mjeseca mijenja se Uredba o trošarinama kojom se iznosi trošarina smanjuju 40 lipa za litru benzina te 20 lipa za dizel što će proračun ostaviti bez 150 milijuna kuna. Uoči isteka prethodne odluke o 30-dnevnom zamrzavanju cijena od 7. veljače, za vikend su u Banskim dvorima trajale konzultacije.

Vlada je ozbiljno shvatila upozorenje manjih distributera da tržištu prijeti kolaps te masovna zatvaranja benzinskih postaja budući da ih limitiranje uz snažan rast nabavnih cijena prisiljava da prodaju derivate s 50 lipa gubitka po litri.

Prema računici Vlade, umjesto skoka oko dvije kune po litri, udar je prigušen za 0,8 odnosno 1,2 kune po litri. Bez intervencije u utorak bi dizela stajao 13,71 kuna, benzin 13,28 kuna, a plavi dizel 8,81 kunu.

“Vlada nastaviti pratiti situaciju i prije isteka roka od 90 dana razmotriti mjere i, bude li potrebno, intervenirati”, poručio je Plenković. Podsjetimo, Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata određuje da se njihova cijena formira na tržištu, a tek iznimno propisati ogrnaičenje najviše cijene za neprekinuto razdoblje od najviše 90 dana.

Cjenovni šokovi
Nezabilježenu nervozu na tržištima u ponedjeljak je izazvala vijest da Washington uz pomoć europskih zemalja želi dodatno pritisnuti Vladimira Putina kroz potpunu zabranu izvoza ruske nafte.

To je, u kombinaciji s potencijalnom odgodom povratka Irana na globalna tržišta, poguralo naftu na najvišu razinu od 2008., pri čemu je u prvih nekoliko minuta trgovanja barel Brenta dosegnuo 139,13 USD.

Naknadno se cijena ipak korigirala prema 125 dolara. Prošlog tjedna skočila je više od 20% dosegnuvši najviše razine u 10 godina, oko 118 dolara po barelu. (Usporedbe radi, kad je u studenom cijena u Hrvatskoj ograničena na 11,1 kunu za benzin i 11 kuna za dizel, nafte se kretala oko 80 dolara).

Ulagači se boje da bi zbog rata u Ukrajini i posljedičnih sankcija Zapada prema Rusiji opskrba naftom mogla usporiti dok istovremeno nema naznaka jenjavanja globalne potražnje. Svjetska ekonomija oporavlja se, ili se barem oporavljala do prije dva tjedna, brže od očekivanja što je guralo cijene ‘crnog zlata’.

Pritisnuti kritikama javnosti o preblagim sankcijama Rusiji koja je prije 12 dana krenula na invaziju susjedne zemlje pod izlikom ‘denacifikacije’ negirajući joj pravo na suverenost, SAD i Europa razmišljaju povući dosad nezamisliv potez, zabranu izvoza nafte.

Prema pisanju Reutersa, analitičari BoA-e izračunali su da bi u slučaju zabrane glavnine izvoza na tržištu nastao manjak od pet milijuna (ili više) barela dnevno što bi cijenu katapultiralo prema 200 dolara.

JP Morgan očekuje da bi cijena nafte ove godine mogla porasti na 185 USD, dok u Mitsubishi UFJ Financial Groupu predviđaju rast na 180 USD i prelijevanje u globalnu recesiju.

Geopolitička i ekonomska realnost je da je Rusija drugi najveći izvoznik nafte u svijetu, nakon Saudijske Arabije, a od spomenutih oko pet milijuna barela dnevno polovina stiže u Europu čime zemlje Unije zapravo posredno financiraju rat.