I za ovu godinu plan upravljanja državnim portfeljem vrlo je ambiciozno postavljen – ministar državne imovine Mario Banožić oslanja se na nastavak aktiviranja državne imovine i posebice na Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu.

Iako je najveći dio privatizacije predviđene u okviru akcijskog plana za uvođenje eura obavljen u prošloj godini, prodaja 90 manjinskih udjela našla se i u planu za 2020. (u tijeku je inače treći, zadnji krug ovog postupka), a od te tranše, kao i nastavka prodaje manjinskih udjela iz portfelja, vrlo su optimistična očekivanja, čak 870 milijuna kuna prihoda. Dodatnih 1,1 milijardu kuna Banožić procjenjuje ubrati s osnova dobiti državnih poduzeća.

Još 77 kampova
Tako izdašne zarade od dividendi u ovom resoru redovito imaju u svojim planovima, no u praksi se one u pravilu ne realiziraju. Posljednje brojke za 2018. govore kako se u proračun slilo manje od 780 milijuna kuna. Lani je polovica planiranog iznosa stigla iz Inine dobiti, 560 milijuna kuna, ali mnoga druga velika poduzeća poput HEP-a koji je ranije punio državnu blagajnu nisu isplaćivali dividende ili su one bile skromne.

Od dobiti iz portfelja CERP-a predviđa se prihod od 14 milijuna kuna, upola manji od procjene za 2019. Od nefinancijske imovine, pak, ukupno je u planu uprihoditi 240 milijuna kuna. Među ostalim, Ministarstvo predviđa zaključivanje 150 ugovora o prodaji građevinskog zemljišta, vrijednosti 45 milijuna kuna.

Putem javnog natječaja slijedi i prodaja 70 stanova iz portfelja Ministarstva vrijednosti 18 milijuna kuna, a zacrtana je još jača komercijalizacija nekretnina koje su prenesene na upravljanje Državne nekretnine, tvrtki od koje se uz ostalo očekuje i 86 milijuna kuna od naplate od korisnika nekretnina, te još 16 milijuna po osnovu opomena.

Ministar Banožić u svom planu najavljuje i povećanje broja kampova pod upravljanjem Ministarstvu sa sadašnjih 12 za još 77, što će uslijediti donošenjem zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Tih 77 kampova neće, kako se na prvi pogled može zaključiti iz Plana, postati vlasništvo, nego će zemljište na kojemu se nalaze kampovi u čiji temeljni kapital svojedobno u pretvorbi nije bilo uneseno, sada biti dano u dugogodišnji zakup, a moguće i prodaju.

U planu jest prodaja jednog udjela u kampu putem natječaja, čija je procjena vrijednosti 10,7 milijuna kuna. Godišnje od zakupnine postojećih 12 kampova država uprihodi 2,4 milijuna kuna, koliko ostaje i za ovu godinu, budući da su za njih zaključeni petogodišnji ugovori. A budući da će se tek nakon što Vlada utvrdi cijene zakupa za neprocijenjeno građevinsko zemljište, nije poznato koliko će prihoda donijeti ugovori s dodatnih 77 kampova.

Ima i prebačaja
Ove godine slijedi i popisivanje planinarskih domova i sređivanje ugovora za njihov zakup. Popisano je dosad ukupno 37 takvih objekata, no za nijedan administracija još nije ugovorila najam, što je postavljeno kao cilj za ovu godinu, uz uknjiženje ukupno 50 domova u registar.

Iz Plana doznajemo i da su neki drugi lanjski zadaci i više nego uspješno obavljeni. Primjerice, planirana je bila prodaja 35 poslovnih prostora vrijednih 1,7 milijuna kuna, a sklopljeno je 65 ugovora vrijednih 66,5 milijuna. Plan je ove godine prodati 70 poslovnih prostora vrijednih 9 mil. kuna.

U Novigradu i kod Oliba
Koncesije za školjke i spužve
Na zahtjev Vatroslava Karamarka, vlasnika obrta Škrapa iz Zadra, Vlada je jučer odobrila pokretanje postupka javnog natječaja za dodjelu koncesije za uzgoj školjki u Novigradskom moru. Riječ je o površini 120 tisuća četvornih metara, za koje bi se koncesija procijenjene vrijednosti 37 milijuna kuna izdala na rok od 20 godina. Vlada je odobrila i pokretanje postupka za koncesiju za uzgoj morske spužve. Radi se o lokaciji nadomak otoku Olibu, površine 945 tisuća četvornih metara, za koje se također predviđa 20-godišnja koncesija, a procijenjena joj je vrijednost 11,2 mil. kuna. Inicijativu za ovu koncesiju pokrenula je tvrtka Volo iz Samobora.