Vlada je danas donijela zaključak o pokretanju projekta koji bi idućih godina trebao objediniti optičku infrastrukturu sada "raštrkanu" u sedam državnih tvrtki i osigurati Hrvatskoj optičku mrežu nove generacije, čime bi se dostupnost širokopojasnog interneta proširila na sva hrvatska područja.

Analiza Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture pokazuje da je Hrvatska po gustoći širokopojasnih priključaka pri dnu ljestvice zemalja EU-a, dobar širokopojasni pristup ima 54,7 posto stanovništva, slabiji pristup ima 43,1 posto stanovništva, uglavnom u ruralnim područjima i prigradskim naseljima, a 2,2 posto ili 92.000 stanovnika uopće nema širokopojasni pristup internetu.

Ministar Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kao cilj projekta stvaranje uvjeta da svi imaju pristup novoj generaciji širokopojasnog interneta, budući da privatni operateri pronalaze interes za ulaganja samo u najnaseljenijim dijelovima Hrvatske koji obuhvaćaju velike gradove, a to pokriva tek tridesetak posto stanovništva.

Voditelj projekta Darko Parić, pomoćnik ministra uprave i nacionalni promicatelj digitalnog društva, istaknuo je da državna poduzeća imaju svoju infrastrukturu, u koju su puno ulagala, ali je sve to vrlo neusklađeno i neujednačeno jer su svi to radili samo za svoje potrebe.

Kao primjer naveo je dvije najveće mreže u državnom vlasništvu – Carnet i Hitronet, koje se praktički preklapaju, a svaka od njih se zasebno plaća.

Također je spomenuo infrastrukturu MORH-a u Jadranskom moru, izgrađenu još za bivše JNA, koja čeličnim cijevima u kojima se nalaze bakrene žice povezuje Pulu s Prevlakom, kao i sve bitne otoke.

Sve to treba objediniti u jednu veliku mrežu nove generacije, a za tri mjeseca bit će definiran konkretan model, najavio je Parić.

Uvođenje optičkih mreža nove generacije za današnju Hrvatsku predstavlja strateški projekt kao što su to nekada bile elektrifikacija ili plinofikacija. Ideja je da se smanje troškovi države na tom području, a pritom se kroz proširenje širokopojasnog pristupa potakne daljnji razvoj Hrvatske, povećanje zaposlenosti i rast BDP-a.