Tjedan dana od razornog potresa s epicentrom u Sisačko-moslavačkoj županiji Vlada je jučer proglasila stanje katastrofe, te organizirala krizno upravljanje kroz poseban Stožer na čelu s potpredsjednikom Vlade Tomom Medvedom, a premijer Andrej Plenković zahvalio svima na nesebičnom pružanju pomoći stanovnicima.

Posebno se zahvalio gospodarstvenicima, kazavši kako gotovo nema onoga tko se nije odazvao na hrvatsku solidarnost, pružajući pomoć mehanizacijom, opremom, hranom i vodom.

Međutim, u tih tjedan dana Vlada još gospodarstvenicima nije dala odgovor na apel da se te njihove donacije oslobodi plaćanja PDV-a. Hrvatska udruga poslodavaca takav je zahtjev uputila već prvog dana potresa, a nešto kasnije s istim je istupila i Udruga Glas poduzetnika.

No, do jučer očekivane reakcije iz Banskih dvora nije bilo, pa, kako doznajemo, čak ni odgovora nakon što su dopisi poslodavaca ponovo upućeni na adresu Vlade.

Proteklih dana svjedočili smo da gospodarstvenike niti takav tretman nije zaustavio u pružanju pomoći onima koji su na pogođenim područjima ostali bez domova i pretrpjeli štete. Poduzetnici iz svih krajeva Hrvatske su upućivali strojeve i ostalu mehanizaciju za uklanjanje ruševina, slali radnike, cigle i drugu opremu, hranu, grijalice, kamp-kuće i kontejnere, osiguravali zbrinjavanje u hotelima,…

Zbog velikog odaziva možda je i teško propitkivati kolika bi pomoć tek stigla da je bila oslobođena plaćanja PDV-a, no pomoć će trebati nastaviti i u narednim mjesecima, pa je uklanjanje te barijere gospodarstvenici i dalje smatraju potrebnom.

Iako je za donacije u novcu s druge strane osigurano izuzeće od plaćanja PDV-a, to se ne odnosi i na slučaj kada donirani iznos prelazi 2 posto prihoda koji su ostvareni u prethodnoj godini.

Iznos donacije u dijelu koji prelazi tu granicu također podliježe obračunu poreza, te kod predaje prijave poreza na dobit treba biti iskazan kao obračunska kategorija u rubrici koja uvećava osnovicu poreza na dobit.

Moguća je, pak, iznimka, odnosno da se i veća novčana svota tretira kao porezno priznat trošak, no samo ako se temelji na odlukama nadležnih ministarstava o provođenju financiranja posebnih programa i akcija.

No, zasad uključivanje u pomoć ni u tom segmentu, kao i za donacije u robi i uslugama, nije dobilo status poticaja i država se još ne odriče prihoda od poreza.

To nije, inače, i prvi takav zahtjev poslodavaca za izuzećem donacija od plaćanja poreza. Još je u ožujku prošle godine, kada je Zagreb i okolica bio pogođen potresom, uslijedio je isti apel, a vrlo sličan pokrenut je i nedugo nakon toga, u okviru borbe protiv koronavirusa. HUP je tako tražio od Vlade da se izađe u susret i hrvatskim poduzećima koja žele donirati robu i usluge u svrhu borbe protiv pandemije koronavirusa.

Od resornog ministra financija Zdravka Marića jučer nismo dobili povratno odgovor hoće li se ukloniti ova prepreka za ohrabrivanje poduzetnika za snažnije pomaganje i veću odgovornost prema zajednici, odnosno prekid obračuna i naplate PDV-a za donacije. Proglašenje izvanrednog stanja za Sisačko-moslavačku županiju, smatraju poduzetnici, sada dodatno daje i fleksibilnost za takvu odluku.

Više bi se tvrtki uključilo

Našička Nexe Grupa donirala je svoj građevinski materijal u vrijednosti od milijun kuna za obnovu oštećenih područja, upravo, kako je kazao predsjednik Uprave Ivan Ergović, kao iskaz i obvezu pomoći zajednice u kojoj djeluje, a spreman je uključiti se i u daljnji proces obnove. Ergović ističe kako Nexe Grupa svakako podržava prijedlog HUP-a, jer vjeruju da bi oslobođenje od plaćanja PDV-a rezultiralo većim brojem donacija hrvatskih tvrtki.

“Takvo oslobođenje već postoji u nizu europskih zemalja i vjerujemo da bi ga i Hrvatska trebala uvesti kako bi se u ova teška vremena osigurala pomoć najpotrebitijima”, poručuje Ergović, čija kompanija svake godine izdvaja značajna sredstva za donacije i sponzorstva.

“Redovito prepoznajemo aktualne potrebe zajednice pa smo se tako donacijama uključili u borbu protiv korone kao i u obnovu potresom pogođenih područja. Sigurni smo da i mnoge druge kompanije žele pomoći, ali ih trenutno u tome sprječavaju dodatni troškovi, primjerice obračun PDV-a na donacije”, dodaje Ergović.

Ministri su jučer po resorima koje pokrivaju iznijeli i podatke o stanju na pogođenim područjima, a ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat najavio i model kako će se provoditi obnovu stambenog fonda na sisačko-moslavačkom području.

Rješenje će biti trajne montažne kuće, koje će morati udovoljavati uvjete protupotresne zaštite. Horvat je zatražio od stručnjaka sa zagrebačkih fakulteta građevinarska, geodezije i arhitekture da do kraja tjedna izrade projekt za tri do pet modela takvih kvalitetnih montažnih kućica koje bi se gradilo na tom području, a svi će trebati, prema njegovim riječima, neovisno o veličini, imati jednake protupotresne temelje.

Za početak gradnje sve mora biti spremno što ranije, kaže Horvat, a najavljuje i da će na terenu biti potrebno utvrditi tko će od stanovnika kojima će to biti potrebno, kuće graditi na sadašnjem terenu, a tko će željeti svoj prostor napustiti.

Projekt obnove Horvat najavljuje da će biti uklopljen u zakonski okvir za obnovu Zagreba, a već na sjednici u četvrtak trebalo bi se omogućiti da se uredbom u istu metodologiju ugovaranja sanacije škola, bolnica i drugih javnih ustanova kao na području Zagreba.

Prema podacima koji su izneseni, potres je razorio pola županije, područje na kojem živi 116 tisuća stanovnika, od kojih 50 tisuća ima direktna oštećenja kuća ili gospodarskih zgrada. Prijavljene su materijalne štete na 14.171, od čega je pregledano 4194, a od kojih je 20 posto potpuno uništeno i neupotrebljivo, odnosno oko 800 objekata, a župan Ivo Žinić očekuje da će takvih biti oko 3000.

Konkretan prijedlog Vladi

Oštećene su i zgrade 825 obrta, 3000 OPG-ova, te oko 700 gospodarskih objekata. Upravo briga za oporavak oštećenog gospodarstva idući je korak kojemu je potrebno posvetiti pozornost.

Jedan od aktivnijih gospodarstvenika-donatora na porušenom području Tomislav Debeljak smatra važnim da Vlada utvrdi kriterije i financijski pomogne svim poduzetnicima u tom siromašnom kraju, bez obzira na to jesu li pretrpjeli štetu ili ne.

“Malo je tamo gospodarstva, neće to biti neki veliki iznosi”, kaže Debeljak, posebice apelirajući da se za to područje država izbori i za poseban status u odnosu na pravila EU o isplatama državne potpore. !Siguran sam da to naša politika može ispregovarati, pogotovo s obzirom na katastrofu koja je snašla taj kraj. Na isti način treba stvarati uvjete za otvaranje novih tvrtki i pogona”, zaključuje Debeljak.