Hrvatska će se aktivnije uključiti u borbu protiv lažnih vijesti kojima je cilj – iz raznih razloga – zavarati javnost. Među ostalim, predviđa se imenovanje nacionalne kontakt-točke čija je zadaća o pojavi namjerno plasiranih dezinformacija u realnom vremenu alarmira ostale članice EU kroz sustav brzog uzbunjivanja i zaštićene digitalne platforme koja bi trebala proraditi u ožujku, uoči europskih izbora. Kontakt-točke i sustav brzog uzbunjivanja dio su Akcijskog plana Europske komisije koja se na taj korak odlučila i zbog izbora u svibnju, ali i zbog trenda da upravo lažne vijesti (fake news) i dezinformacije koje se vrlo često povezuju s populističkim pokretima, ruše povjerenje građana u institucije.

Hrvati ih vide više nego u EU

– Hrvatska podupire donošenje Akcijskog plana protiv dezinformiranja jer je na ovaj izazov i prijetnju potrebno osigurati koordiniran europski odgovor, posebno u svjetlu europskih izbora, ali i dugoročno – kažu iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Odluke o daljnjim koracima donijet će se u koordinaciji i suradnji s EU partnerima.

Podaci iz istraživanja za Eurobarometar iz ožujka prošle godine pokazuju da Hrvati primjećuju lažne vijesti više od prosjeka EU. Čak 47% ispitanika iz RH kazalo je kako vjeruje da se svakodnevno susreću s lažnim vijestima, a 29% smatra da na dezinformacije u javnom prostoru nailaze barem jednom tjedno. Velika je to razlika u odnosu na prosjek EU po kojem 37% ispitanika vjeruje da je svakodnevno izloženo dezinformacijama. Više od 40% ih u Hrvatskoj smatra da su lažne vijesti stvaran problem za državu, ali i za demokraciju općenito. U istraživanju je najlošije ocijenjena vjerodostojnost internetskih medija, dok su na drugom kraju spektra radio, televizija i tisak.

– Hrvatska je 2017. donijela Strategiju nacionalne sigurnosti i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti. Uspostavljen je sustav domovinske sigurnosti, koji prepoznaje nove sigurnosne izazove i rizike, tako i hibridno djelovanje, uključujući dezinformiranje. Prepoznata je važnost koordiniranog djelovanja svih sastavnica sustava domovinske sigurnosti u Hrvatskoj kao odgovor na suvremene sigurnosne prijetnje i rizike – objašnjavaju iz MVEP-a.

Akcijski plan, o kojem će se, prema najavama, razgovarati i danas na sastanku ministara vanjskih poslova EU u Bruxellesu, stavlja fokus na četiri područja. Institucije Unije trebaju poboljšati sposobnosti za otkrivanje, analizu i razotkrivanje dezinformacija te poduzeti zajedničke odgovore na dezinformacije. Predviđa se mobilizacija privatnog sektora te jačanje osviještenosti o dezinformacijama i poboljšanju društvene otpornosti.

– Za provođenje će ključno biti jačanje povjerenja građana u institucije na nacionalnoj razini i razini EU, informiranje o EU i jačanje odgovora na kampanje dezinformiranja, kojima je cilj destabiliziranje demokratskih sustava i procesa, poticanjem populizma i umanjivanjem vrijednosti EU i postignuća njezinih politika – kažu na Zrinjevcu. Hrvatska podupire mjere iz Akcijskog plana za jačanje otpornosti društva na dezinformiranje posebno kad je riječ o širenju medijske pismenosti, poticanju kritičkog razmišljanja, pozitivnoj i konstruktivnoj komunikaciji te razvoju partnerstva između javnog i privatnog sektora, osobito kad je riječ o društvenim mrežama, ističu te dodaju kako pozdravljaju i uspostavu sustava za brzo upozoravanje, pri čemu je važna suradnja s Europskim parlamentom te mehanizmima u partnerskim organizacijama, poput NATO-a, te fokus na EU susjedstvo, posebno države zapadnog Balkana, odnosno jugoistočne Europe.

– Važan nam je rad na jačanju komunikacije s medijima i koordinirano informiranje, na nacionalnim i europskim razinama, o svim aktualnim europskim i vanjskopolitičkim temama. S tim u vezi Hrvatska smatra kako su podrška i ulaganje u kvalitetno novinarstvo zalog za bolju budućnost, odnosno jedan od ključnih elemenata demokratskog društva te kako je potrebno isticati i promicati važnost kvalitetnog i objektivnog izvještavanja medija te pozitivne i konstruktivne komunikacije – pojašnjavaju u MVEP-u.

Kad je riječ o izvoru dezinformacija, u EU se prst najčešće upire prema Rusiji. Još je 2017. Hrvatska u pismu visokoj predstavnici EU Federici Mogherini zatražila jačanje borbe protiv ruske propagande. Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS), na čijem je čelu Mogherini, još je 2015. osnovala radnu skupinu u okviru StratComa (strateškog komuniciranja) nazvanu Razbijači mitova s fokusom na istočno susjedstvo (Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija), no Hrvatska tada nije bila zainteresirana za taj projekt. No uz proruske izvore, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker apostrofirao je još jedan izvor dezinformacija. Europskom vijeću je poručio kako u njemu sjede neki premijeri koji pridonose širenju lažnih vijesti, poimenice prozivajući mađarskog premijera Viktora Orbán i njegove izjave o Brexita i migranata.