Usporedno sa zaoštravanjem režima življenja u vrijeme koronavirusa i drugih mjera Nacionalnog kriznog stožera usmjerenih na zaštitu zdravlja i sigurnost, u veću brzinu prebacuju se i interventne mjere fiskalne i monetarne vlasti usmjerene na ublažavanje ekonomskih posljedica koronavirusa.

Vlada je za danas najavila usvajanje čak 13 zakona kojima će se omogućiti provedba (prvog) paketa interventnih mjera usmjerenih na očuvanje likvidnosti i radnih mjesta.

HNB je, pak, nakon prošlotjedne tri devizne intervencije zbog pritisaka na slabljenje kune s efektom povlačenja 9,1 milijardu kuna iz sustava već jučer putem tzv. operacija na otvorenom tržištu uz zalog državnih vrijednosnih papira u bankarski sustav vratio približno polovicu povučenog iznosa (4,55 mlrd. kuna), od čega najveći dio kroz repo aranžmane na rok od pet godina.

Istodobno, Vlada je već najavila što bi trebalo biti u paketu mjera za koje je provedbeni okvir odnosno kriterije najavila za danas. On uključuje odgode plaćanja poreza i doprinosa na plaće te predujmova poreza na dobit.

Ministar financija Zdravko Marić Poreznoj upravi već je dao i naputak za ubrzanje obračuna poreza kako bi se što prije krenulo s povratima poreza. Proteklih se dana ubrzano dogovaraju i regulatorne postavke za reprograme i odgode plaćanja kredita koje bi banke trebale omogućiti epidemijom pogođenim poduzetnicima i građanima.

Nadalje, nagovješteno je i otvaranje dodatnih linija osiguranja likvidnosti za obrtna sredstva, pri čemu se posebno naglašavaju mala i srednja poduzeća.

Mjere vezane uz očuvanje likvidnosti mahom zahtijevaju uspostavu garantnih shema i koordinaciju HNB-a, banaka i državnog HBOR-a, pa ostaje vidjeti hoće li taj dio paketa biti spreman već sutra. Kako je premijer Andrej Plenković već isticao, u osiguranju hitne pomoći gospodarstvu se, osim domaćih, računa i na europska sredstva, uključujući i poseban fond za koji je Europska komisija predvidjela 37 milijardi eura.

Pored toga, tu su i drugi fondovi EU, kao i omekšavanje pravila njihova korištenja. Resor ministra Darka Horvata zadužen je, među ostalim, za brigu oko robnih rezervi.

Za neku robu Vlada je predvidjela i privremenu zabranu izvoza jer su potrebe domaćeg tržišta prioritet. Sve u svemu, u ovoj rundi Vladinih mjera za neke su potrebne zakonske prilagodbe, a neke su u domeni odluke koje su ovlašteni donositi pojedini ministri.

Iz Vlade poručuju i da isplate plaća i mirovina nisu upitne. Poručio je to i ministar Marić, najavljujući hitni paket mjera usmjeren na osiguravanje likvidnosti i pomoć poslodavcima, poduzetnicima i građanima. No, dodao je kako treba voditi računa i o tome da se “situacija može pogoršavati”. No, trenutačno se u smislu ekonomskih posljedica paralelno radi projekcije za razne scenarije i ne želi, kaže, špekulirati koji je izgledniji. “Naša je zadaća raditi kao da idemo prema najgorem scenariju, ali nastavljamo pratiti situaciju i kod nas i u okruženju”, rekao je.

Izvanredne okolnosti

Dio ekonomista ne bježi od hipotetskih računica, pa će tako neki reći da se pad BDP-a od nekoliko postotaka za ovu godinu čini zapravo  optimističan scenarij. Pad turizma od 50-ak posto, što nije nerealan scenarij, s obzirom na njegov udjel u BDP-u i multiplikativne učinke koje ima na proračun i ukupno gospodarstvo implicira, kažu, i posve sigurno deficit koji se mjeri s dvoznamenkastim brojem milijardi kuna, i to ne baš desetak.

Neki ekonomisti, a među njima i Željko Lovrinčević, stoga smatraju da bi se radi zaštite proračuna Vlada trebala pozvati na izvanredne okolnosti i barem suspendirati sporazum sa sindikatima o povećanju plaća.

 Obrana tečaja kao izazov

Međutim, to se barem zasad ne čini izglednim. Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke računa da će Vlada nastojati zaštititi plaće kako bi koliko-toliko sačuvala domaću potošnju. Treba računati i da je izborna godina, dodaje jedan analitičari. Starčević, pak, ističe kako bi se pitanje obrane tečaja moglo pokazati velikim izazovom.

Koliko god se o tome koliko bi Covid-19 mogao globalno harati, a onda i kakve bi posljedice mogao imati za ekonomiju zasad govori u terminima “što bi bilo kad bi bilo”, i u relativno optimističnim scenarijima već sad je izvjesno da će taj pečat biti znatan i u pogledu BDP-a i proračunske rupe i financijskih tržišta, posebice kroz pritiske na tečaj uslijed pada deviznih priljeva.

Mnogi financijaši u nedostatku pouzdanijih signala koliko će dugo globalno harati Covid-19 upiru prstom na indeks volatilnosti, VIX. On pokazuje kako tržište vidi kretanje američkog dioničkog indeksa S&P 500 u narednih 30 dana, ali je u ovakvim situacijama globalno indikativan.

A jučer je VIX skočio na razine usporedive s onima 2008. Slične asocijacije izaziva ovih dana i pogled na domaću burzu, odnosno razinu Crobexa.