Suprotno uvjerenju kako je, prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja u proljeće, slučaj Cluba Adriatic završena priča, odluka Vlade da na godinu dana toj državnoj tvrtki produlji raspolaganje bivšim vojnim nekretninama pokazuje kako novi vlasnik Prosperus još nije blizu preuzimanja.

Trenutačno je predstečajni postupak Cluba Adriatic zapeo i čeka se odluka drugostupanjskoga tijela Ministarstva financija, koje treba riješiti žalbe vjerovnika. Kako za to ne postoji zakonski rok, upravni postupak u ovoj fazi zapreka je realizaciji ulaganja u iznosu od 57 milijuna kuna koje bi trebao donijeti novi vlasnik. 

Prijetnja stečaja
Zbog objektivnih problema usljed sporosti državne administracije tvrtka može imati velikih teškoća u daljnjem poslovanju, uključujući i prijetnju stečaja. Uprava tvrtke upozoravala je Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i resorno Ministarstvo turizma da je do ulaska strateškog partnera nužno osigurati nastavak redovnog poslovanja. Kako to u konkretnom slučaju podrazumijeva i ugovaranje turističkih aranžmana za iduću godinu, tražili su da se produlji rok za raspolaganje nekretninama u Orebiću, Baškoj Vodi, Selcima i Kuparima. Na tim nekretninama, za razliku od turističkog naselja Baško Polje, Club Adriatic nema vlasništvo, a odlukom Vlade iz svibnja ove godine ostavljena im je mogućnost nastavka upravljanja sve do 31. listopada ove godine.

Čini se da je i Vlada u svibnju, i to netom uoči ročišta na kojem su vjerovnici prihvatili plan Uprave, bila uvjerena da će predstečajni postupak biti okončan do kraja turističke sezone. Sada se pokazalo da je Club Adriatic opet pred istim problemom: postupak nije završen, a dok Ministarstvo financija ne riješi sve žalbe vjerovnika i ovisno o tome kakvo će biti rješenje, Uprava nastoji premostiti situaciju i osigurati prihode za iduću godinu. U tako neizvijesnoj situaciji dogovorenom strateškom partneru Prosperusu preostaje tek strpljivo čekati da se proces riješi. Od predstečajnog ročišta na kojemu je izglasan plan po kojem će isplatiti vjerovnike u ugovorenim iznosima i osigurati ulaganja za daljnji razvoj tvrtke prošlo je gotovo pet mjeseci i nedvojbeno je kako, dođe li do preuzimanja, novi vlasnik zapravo neće imati utjecaja na poslove u idućoj sezoni.  

A naknada za upravljanje?
Za Prosperus, ukratko, sezona što se Cluba Adriatic tiče starta tek 2017., iako iduća neće biti izgubljena, jer će, postanu li novi vlasnik u međuvremenu, preuzeti i sve ugovore s agentima o prodaji kapaciteta iz portfelja kojim upravlja Club Adriatic. To je i logično jer se preuzimanjem tvrtke preuzimaju i njezini poslovi. No, otvara se i pitanje u pogledu naknade za upravljanje tim turističkim objektima u državnom vlasništvu, koju, kako se pokazalo, Club Adriatic dosad nije plaćao. Vlada to još uvijek nije regulirala, pa tako niti jučerašnjom odlukom o jednogodišnjem produljenju prava upravljanja Clubu Adriatic. Ta je odluka u skladu s činjeničnim stanjem, a to je da je država sama sebi za svoje nekretnine i svoju tvrtku kupila vrijeme.

No, koliko dugo, u ovom trenutku potpuna je nepoznanica jer članak 65. stavak 4. predstečajnog zakona predviđa rok od 210 dana kao maksimum trajanja predstečaja, samo za postupak pred nagodbenim vijećem. Zbog zakonske rupe nakon toga postupak po žalbi u fazi upravnog postupka može trajati neograničeno. Novi stečajni zakon po tom je pitanju znatno jasniji i za tvrtke u problemima bolje riješen jer predviđa da agonija ne može trajati unedogled, već sve, prije slanja na sud, mora biti gotovo u 210 dana. Kako će, pak, biti reguliran daljnji status i upravljanje turističkim nekretninama koje su pod Clubom Adriatic, posebice dođe li do pozitivnog rješenja predstečajnog postupka prije iduće turističke sezone, iz nadležnih državnih institucija jučer nije bilo moguće dobiti odgovor. 

Predstečajna povjerenica I. Kelava  

Što s nekretninama kojima upravlja Club Adriatic?

Što će se dogoditi s nekretninama kojima upravlja Club Adriatic, ne može prejudicirati ni povjerenica predstečajnog postupka Irena Kelava. Neuobičajeno je u ovom postupku i to da se nakon ročišta za glasovanje izmijenio prihvaćeni plan. No, Irena Kelava smatra da nije riječ o izmjeni plana već o korekciji koja se odnosi na prioritetne tražbine. "Korekcijom nije mijenjan način namirenja, niti se zadiralo u prava i obveze prema vjerovnicima, već je ispravljen na način da se konstatira kako će se prioritetne tražbine i obveze prema Ministarstvu financija, nastale nakon otvaranja postupka, podmiriti do ročišta za sklapanje predstečajne nagodbe, koje će se održati pred nadležnim trgovačkim sudom", kaže Kelava.