Uz stagnacijom obilježenu industrijsku proizvodnju, prošlu je godinu obilježio i pad robne razmjene, a među sektorima koji su najjače osjetili usporavanje gospodarske aktivnosti u najvećim ekonomijama EU svakako je drvna industrija.

Drvoprerađivači su se suočili sa snažnim padom narudžbi, pri čemu se u prvom redu naglašavaju one iz Njemačke kao najvećeg izvoznog tržišta. Zbog svega ne čudi najava programa potpora kojima bi se trebali ublažiti problemi u kojima su našli ti poduzetnici uslijed tržišnih poremećaja.

Krajem prošlog tjedna, naime, otvorena je javna rasprava o prijedlogu Programa potpora male vrijednosti za osiguranje likvidnosti poduzetnika u djelatnostima prerade drva i proizvodnje namještaja, kojim će se subvencionirati kamatne stope po kreditima i premije osiguranja po policama osiguranja kredita.

U suradnji s HBOR-om
Ukupno je za te potpore predviđeno tri milijuna eura, a dodjeljivat će se u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, u okviru njezina programa Obrtna sredstva – Mjera za poduzetnike u djelatnostima prerade drva i proizvodnje namještaja.

Program je usklađen s regulatornim okvirom EU za tzv. de minimis potpore. Gornja granica potpore po jednom poduzetniku ne smije premašiti 300.000 eura tijekom trogodišnjeg razdoblja, a kao prihvatljiv trošak utvrđena je kamatna stopa po kreditu i premija osiguranja po polici osiguranja kredita.

Kako ističu predlagatelji programa, predviđenih tri milijuna eura osigurano je u državnom proračunu za 2024. Potpore po tom programu dodjeljivat će se do početka kolovoza ili do iskorištenja planiranih sredstava.

O posljedicama tržišnih poremećaja za poduzetnike u tom sektoru govori se već mjesecima, a pritom se obično naglašava i kako u drvno-prerađivačkoj industriji ciklus ugovaranja i isporuke traje šest do 12 mjeseci, što znači da se i kriza u punini efektuira s pomakom. Koliko je drvoprerađivački sektor pogođen stanjem u najvećim ekonomijama jasno govore i konkretni pokazatelji, od dinamike proizvodne aktivnosti do vrijednosti izvoza.

Tijekom prošle godine taj je odjeljak prerađivačkog sektora (bez namještaja) zabilježio pa proizvodnje za čak 14,5 posto, ali tek nešto manje od toga, 13,8 posto, u odnosu na godinu prije pala je i proizvodnja namještaja.

Sve tanji pozitivan saldo
Istodobno, vrijednost izvezenog prerađenog drva, parketa, podnih i zidnih obloga, furnira, briketa i peleta te drugih proizvoda od drva lani je smanjena 18 posto, čime je pala ispod milijardu eura (na 983,6 milijuna).

Namještaja je, pak, izvezeno u vrijednosti 314 milijuna eura, što je znatno blaži pad – za nepunih 4 posto. U isto vrijeme vrijednost uvoza namještaja prošle godine je porasla (za 7,8 posto), a kod ostalih proizvoda i prerađevina drva uvoz je pao po znatno manjoj stopi nego izvoz (5,2 naspram 18 posto).

Kako je drvoprerađivački sektor u Hrvatskoj jedan od rijetkih segmenata industrije u kojemu Hrvatska poslovično ostvaruje ponajveći vanjskotrgovinski suficit, spomenuti vanjski udari za rezultat su imali i znatno istopljen pozitivan vanjskotrgovinski saldo “drvne” branše.v