Saborska rasprava o Zakonu o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa ponovno je potaknula temu o uvođenju imovinskog cenzusa, što su dosad najavljivale brojne vlade, a nijedna to na kraju nije provela, piše u srijedu Jutarnji list.

Zauzeti

Obnova hrvatske metropole od potresa mogla bi potrajati desetljećima

Čini se da među političkim strankama sada gotovo da postoji konsenzus da država treba više pomoći siromašnijim građanima kojima su domovi nastradali u potresu, a da, s druge strane, porezni obveznici ne plaćaju u jednakom iznosu obnovu bogatijima koji u svojem vlasništvu imaju i po nekoliko nekretnina, koje onda koriste i za stjecanje prihoda, što u ovoj verziji Zakona nije regulirano, navodi dnevnik.

O imovinskom cenzusu govorilo se kad je država intervenirala zbog kredita u švicarcima, na kraju je Zakon jednako tretirao i one s jedinom nekretninom i one koji su dizali kredite za brodove.

Država je i otpisivala dugove svim blokiranim građanima bez obzira na to koliko je tko od njih bogat, Zagreb je otpisivao iznose za režije i bogatašima, besplatne udžbenike i đački prijevoz u nekim sredinama mogu dobiti svi učenici bez obzira na materijalni status njihovih roditelja, a ni nedavno uvedena nacionalna mirovina ne uzima u obzir imovinu, nego samo dohodak.

To bi se, najavljuje sugovornik Jutarnjeg lista iz Vlade, trebalo ipak mijenjati, i to najkasnije do sredine mandata.

To je, uostalom, i dio HDZ-ova izbornog programa u dijelu koji kaže da će sustav socijalnih naknada i prava biti pravedniji, kako bi se uklonile razlike i nelogičnosti, dok se i u programu Vlade navodi da će vrtići biti besplatni za sve obitelji kojima “imovinski cenzus po članu obitelji ne prelazi 3000 kuna”.

Dnevnik navodi da bi, uvođenjem cenzusa, samo na dječjem doplatku država uštedila 200 milijuna kuna godišnje.