Dok političari kod kuće Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR) vide kao “servis za pomoć” gospodarstvu, pa je i ministar poduzetništva Darko Horvat otvoreno poručio da treba kreditirati i loše tvrtke s dobrim idejama zanemarujući činjenicu da se to plaća novem poreznih obveznika, za Bruxelles je priča drugačija. U Programu reformi koji je poslan Europskoj komisiji Vlada Tihomira Oreškovića prihvatila je ranije preporuke Komisije i najavila dubinsko pročešljavanje plasiranih kredita. Tzv. procjena kvalitete imovine (asset quality review, AQR, opa.a.) provest će se nad kreditnim portfeljem HBOR-a u drugom kvartalu 2017., dakle za godinu dana, na temelju podataka iz 2016.

“Na temelju podataka i nalaza utvrdit će se da li je upravljanje HBOR-om adekvatno uređeno. U tom smislu Republika Hrvatska želi unaprijediti proces upravljanja HBOR-om, s obzirom na važnost HBOR-a kao razvojne banke u postizanju ciljeva ujednačenog ekonomskog i društvenog razvoja”, stoji u dokumentu poslanom Bruxellesu.

Pripreme za pročešljavanje u HBOR-u su već počele angažmanom savjetnika koji će odraditi proces, potvrdili su nam u razvojnoj banci. “Nabava navedene usluge obavit će se kao otvoreni postupak javne nabave, a procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna bez PDV-a”, kažu. Dodaju da je nabava neophodna s obzirom na složenost postupka, drugačiji poslovni model razvojne banke u odnosu na banke te veličinu aktive od 25,5 milijardi kuna.

I komercijalne banke

Isti, ili barem sličan, proces AQR-a prošle su i četiri najveće banke, Zaba, PBZ, RBA i Erste, prije dvije godine u sklopu češljanja njihovih matica na razini Europe. Premda su već tada od HNB-a na snazi bila pooštrena pravila rezerviranja za loše kredite, sve osim PBZ-a morale su izdvojiti dodatnih oko 200 milijuna eura u Hrvatskoj. U postupku AQR-a HBOR-a neće direktno sudjelovati HNB, kao što je to bio slučaj kod banaka, već će pomoći u definiranju postupka da se revizija napravi na način koji će zadovoljiti zahtjeve Europe.
Bruto krediti razvojne banke krajem 2015. iznosili su 33,1 milijardu kuna, a glavnica 9,6 milijardi kuna. Od toga je 16 milijardi plasirano preko poslovnih banaka, a 17,1 milijarda odobrena je direktno. Upravo je velik skok direktnog kreditiranja, koji je s 24 posto u 2011. porastao na 57 posto u novoodobrenim zajmovima prošle godine, izazvao salve kritika. Bruxelles je upozoravao da za milijarde kuna za koje u konačnici diže ruku šest ministara koji sjede u Nadzornom odboru, HBOR ne podliježe bonitetnom nadzoru središnje banke. U HNB pak nisu bili oduševljeni da vrše nadzor budući da HBOR po zakonu ni nije banka niti podliježe pravilima europskih direktiva za poslovne banke već fond čiju politiku kreditiranja oblikuje država. Reviziju poslovanja godišnje provodi Državni ured za reviziju, a izvješća se podnose Saboru.

U HBOR kažu da “reviziji godišnjih izvještaja podliježu sukladno odredbama Zakona o HBOR-u, Zakona o računovodstvu, Uredbi 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ, ali i Direktiva EU s obzirom na status izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira na reguliranim tržištima kapitala u EU”.

Što se očekuje

Jedan dobro upućeni izvor iz bankarske industrije ističe da HBOR ionako primjenjuje međunarodne računovodstvevne standarde, a primjene li se oni konzervativno, rezultati su vrlo blizu onima koje HNB-ova supervizija traži od banaka. S druge strane, činjenica je da uz središnju banku AQR banaka radili revizori, čija će se pomoć i sada tražiti na natječaju, samo kad se definira što točno vlasnik, država, želi vidjeti kao rezultat.

Ključno je hoće li AQR potvrditi prethodne revizije da je problematičnih kredita tek 13,4 posto, što je dvostruko manje nego u bankama.