U stečaju davno propale Krapinske tekstilne industrije svi su vjerovnici stopostotno namirili svoja potraživanja još prije osam godina, pa bi za njih taj stečaj trebao biti i te kako davno uspješno završena priča, no odjednom im se smiješi novo stečajno bogatstvo. Riječ je o iznosu od oko 5,7 milijuna kuna, koliko će to državu stajati.

Mehanizam koji je, pak, omogućio jedinstvenu novu rundu namirenja zapravo je klasičan. Rezervirana su sredstva na početku stečaja za spornu tražbinu i parnicu s državom, a sad se oslobađaju za namirenje stečajnih vjerovnika jer je stečajni upravitelj Zdravko Mitak pravomoćnom presudom pobijedio državu. Bez milijuna, konkretnije, ostaje Hrvatski zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Mitak je za Poslovni dnevnik izjavio da je riječ o parnici za utvrđenje tražbina po osnovi mirovinskog doprinosa te je minimalizirajući njezin značaj dodao: "Nije to ništa posebno, ni prva ni zadnja koja se vodi protiv RH".

Kome se smiješi novac?

Presuda otvara vrata vjerovnicima da namire tražbine, primjerice, po osnovi posebnih vrsta kamata – onih koje teku od utvrđenja tražbina do njihove isplate, kao i troškova prouzročenih stečajem. Točnije, riječ je o tražbinama nižih isplatnih redova koje se inače gotovo nikad u stečaju ne namiruju. I taj "detalj" Mitak je potvrdio poručivši da svi verovnici koji su sto posto namirili svoje tražbine trebaju pratiti Narodne novine, u kojima će Trgovački sud u Zagrebu objaviti poziv da prijave svoje tražbine. No, nije htio otkriti tko su, primjerice, pored radnika i države, ostali vjerovnici sretnici. Stečajni upravitelj smatra da isticanje nekih imena ne bi bilo moralno s njegove strane te da bi predstavljalo pogodovanje.

"Svaki vjerovnik koji iskaže interes i poduzme potrebne radnje moći će se namiriti za tražbine nižih isplatnih redova, a ne bih nikoga isticao. To znači da tražbine trebaju prijaviti nakon što sud objavi poziv, u suprotnome neće ostvariti svoje pravo", rekao je Mitak, dodajući da očekuje brzo postupanje suda.

Procedura vezana uz naknadnu diobu nakon okončanih parnica nije rijedak slučaj. Za razliku od toga, po raznim parametima po kojima se stečajevi inače mjere ovaj stečaj jest. S jedne strane, što je Mitak potvrdio, stopostotno namirenje vjerovnika jest rijetkost, ali tvrdi da "to ovisi o stanju stečajne mase, a ne o stečajnom upravitelju". "Proizvodnja je bila obustavljena prije nego što je stečaj otvoren, a imovina nije bila opterećena hipotekama", objašnjava Mitak.

Čini se, međutim, da posrijedi može biti prvi slučaj u Hrvatskoj po tome što će na kraju, ako ostane viška novca, profirati vlasnik Krapinske tekstilne industrije. Tko je on bio, zapravo je lakše pitanje od toga tko je on danas. Stečajni upravitelj navodi da je bivši vlasnik propale krapinske tekstilne tvrtke bio izvjesni Rilović za kojim je, kaže, bila raspisana tjeralica, no tvrdi da će se to pitanje utvrđivati kad dođe na dnevni red. Drugim riječima, ako ostane novca nakon naknadne diobe. "Utvrdit će se tko je vlasnik iz upisa u sudski registar, no moguće je i da vlasnik danas nije onaj tko je upisan. Vidjet će se, naime, je li bilo transakcija", kaže Mitak aludirajući na mogućnost promjene vlasništva.

Vrata za presedan

Izvješće o uspješnoj pravomoćno okončanoj parnici on je predao Trgovačkom sudu u Zagrebu sredinom ožujka i već je obrađeno. Stečajna sutkinja Nada Kraljić, inače odnedavno zadužena za postupanje u tom predmetu, donijela je rješenje koje otvara vrata vjerovnicima, ako se sjete prijaviti svoju tražbinu, a ostane li višak, bit će to prvi slučaj da se nakon propasti tvrtke iz stečaja namiri i vlasnik.