U Zagrebu će 9. i 10. studenog u organizaciji Poslovnog dnevnika i uz partnerstvo Britanskog veleposlanstva u Hrvatskoj održati konferencija posvećena pametnim gradovima, što je ujedno bio i povod za razgovor s britanskim veleposlanikom u Hrvatskoj Andrewom Dalgleishom o konceptu pametnih gradova te suradnjama dviju zemalja po tom pitanju.

Također, ususret Danima hrvatskog turizma koji su se krajem listopada održali na Malom Lošinju, riječi je bilo i o dodatnom osnaživanju potencijala turističke razmjene između Hrvatske i Velike Britanije, a u sklopu toga i o GREAT kampanji, jednoj od najvećih marketinških inicijativa u novijoj britanskoj povijesti. 

Na konferenciju posvećenu pametnim gradovima koju početkom studenog organizira Poslovni dnevnik dovodite stručnjaka iz Velike Britanije. Možete li nam otkriti o kome se radi?
Radi se o Georgeu Gillespieju, direktoru u Gradskom poglavarstvu grada Glasgowa, praktičaru i poznatom stručnjaku kada govorimo o najboljim praksama vezanima za koncept pametnih gradova. Bilo da se radi o održavanju cesta ili rasvjete, parkovima ili o gospodarenju otpadom, kao i različitim ekološkim ili zdravstvenim standardima, poprilično smo uzbuđeni što ćemo pokazati neke primjere dobre prakse koji dolaze iz naše zemlje, ali i otvoriti brojne mogućnosti za suradnju s Hrvatskom. Radi se o prilici ne samo za razgovor o tome što uvriježena sintagma 'pametni gradovi' doista znači, već i za razmjenu iskustava s najboljima u ovom području. 

Koji su neki od vodećih izazova s kojima se Velika Britanija trenutačno suočava pri implementaciji rješenja iz domene pametnih gradova?
Sve se uvijek svodi na jednu riječ, a to je promjena. Javnost najčešće ne reagira dobro kada im naznačite da će nešto morati početi raditi drugačije nego što su to radili do sada. Imate, k tome, i gradske vijećnike, općenito politiku te brojna druga lica koja nisu uvijek otvorena za promjenu. Cijeli koncept promjene nabolje naravno iziskuje i određena ulaganja. Koliko je god važno pronaći sredstva za realizaciju tih planova, toliko je jednako važno osvijestiti i da se svako ulaganje u održivost višestruko vraća. Ono što smo vidjeli u Velikoj Britaniji je da vladina vizija, poduprta financijskim injekcijama i angažmanom industrije te zajednice kreira prikladnu dinamiku koja može pokrenuti zaista kvalitetne promjene. Kod pametnih gradova je važno istaknuti kako se sve radi isključivo s ciljem da život učine lakšim, kvalitetnijim, čišćim i jeftinijim, a samim time i zdravijim.

Što je s javim sektorom i javnim uslugama u pametnim gradovima, kako izgleda njihova poboljšanja verzija?
Od gospodarenja otpadom pa do podataka koji se mogu koristiti za poboljšanje funkcioniranja gradova, svi gradovi na svijetu imaju jedan cilj, a to je podizanje kvalitete života svojih građana. Ne postoji mjesto na svijetu koje može reći da njihove javne službe rade perfektno, ali ono što smo istovremeno primijetili je i da građani primjećuju samo kada nešto ne funkcionira. Svrha je građanima olakšati pristup uslugama i podacima bez nepotrebnog gubljenja vremena ili gomilanja papirologije, kao i bez lutanja od adrese do adrese.

Jesu li već poznati ekonomski rezultati transformacije u smjeru pametnih tehnologija?
Ono što možemo vidjeti je novostvorena učinkovitost koja je rezultat usmjerenog trošenja državnog novca. Bolje upravljamo svim prirodnim i drugim resursima, smanjeni su gubitci na generalnoj razini, a podaci koje prikupljamo među građanima u tome nam i dalje pomažu. Gradovi i njihove okolice su zelenije i održivije, zdravije i ugodnije za život, dakle postaju mjestima povoljnima za život i rad i sve su privlačniji investitorima. 

Govorimo o malim i srednjim poduzetnicima ili i korporacije tragaju za održivim lokacijama i gradovima?
Podjednako, premda se možda u sektoru malog i srednjeg gospodarstva ta potreba više osjeti jer ih u startu izražena i troma birokracija više opterećuje. Jasno je također i da je malima i srednjima svaka ušteda više no značajna, bilo da govorimo o računima za vodu ili komunalne usluge.

Kako dobro razvijena turistička ponuda i sve veći broj gostiju idu ukorak s ciljevima održivog razvoja, odnosno kako se daljnji razvoj turizma usklađuje s primjerice očuvanjem prirode,  ali i osiguravanjem uvjeta da domicilno stanovništvo ne izgubi kvalitetu života na koju su navikli?
Nema jednostavnog odgovora na ovo pitanje. U startu, rekao bih, Britanija ima dovoljno razvijenu infrastrukturu koja može podnijeti rast turističkog sektora. London je dovoljno velik i ima sjajne preduvjete da se nosi s velikim količinama ljudi, ali se i bez obzira na to uvijek radi o balansiranju ekonomske koristi koju snažan i dinamičan turistički sektor za sobom donosi i jamčenja da će stanovnicima Velike Britanije kvaliteta života ostati na jednakoj razini, pa čak i prijeći na višu. Tako je u gotovo svim dijelovima svijeta i to je problem s kojim se nose brojne ekonomije. 

Zajedno s nekolicinom britanskih stručnjaka, sudjelovat ćete i na Danima hrvatskog turizma (DHT) koji se krajem ovog mjeseca održavaju na Malom Lošinju. Koja su vaša očekivanja i kako biste okarakterizirali hrvatsku turističku ponudu?
Razgovarat ćemo ponajviše o tome kako Velika Britanija upravlja svojim turističkim sektorom, a dolazimo na poziv hrvatskog Ministarstva turizma, s kojima njegujemo vrlo blisko partnerstvo. Jedna od velikih prilika koja se našim zemljama pruža upravo je mogućnost suradnje, kao i činjenica da jedni od drugih imamo zaista mnogo toga za naučiti. Zanimljivo je promatrati kako Hrvatska postaje sve atraktivnijom destinacijom za zahtjevniji sloj turista, kako se odmakla od etikete zemlje čiji se turizam bazirao na suncu i moru te velikom broju glazbenih festivala i stihijskog razvoja. Jednom stečena takva reputacija vrlo se teško mijenja. Želimo u Velikoj Britaniji Hrvatsku predstaviti kao zemlju u kojoj prosječan britanski turist zaista može potrošiti određene svote novca, a pri tome zauzvrat dobiti sjajno iskustvo koje se ne sastoji isključivo od noćnog života. 

Hrvatska je popularno odredište britanskih turista, kao i što Hrvati rado odlaze k vama. Što bi se još, ipak, pored toga moglo učiniti da se te veze dodatno osnaže? Koje su sličnost naših zemalja?
Većina Britanaca zna za Hrvatsku, znaju za hrvatska vina i bogatu gastronomsku ponudu, kao i za prirodne ljepote. Ono što Hrvatsku izdvaja kao poželjnu destinaciju svakako je srdačna dobrodošlica koja se ovdje osjeća na svakom koraku, kao i cjelokupno iskustvo koje Britanac ovdje ima priliku proživjeti. Također, jedan od velikih i važnih aduta hrvatskog turizma svakako su vremenske prilike koje su najveći dio godine izuzetno povoljne. Surađujemo s Ministarstvom turizma i Hrvatskom turističkom zajednicom na pozicioniranju Hrvatske u Velikoj Britaniji kao turističkoj destinaciji koja ima prirodne predispozicije poput predivnog mora i velikog broja sunčanih sati, što recimo nama u Britaniji nedostaje, ali koja također može gostima ponuditi i prekrasan doživljaj. Naš je turistički sektor iznimno propulzivan i bez prirodnih benefita kakvi krase vašu zemlju, pa želimo pokazati koje sve potencijale vaša zemlja može itekako dobro iskoristiti. Svaka hrvatska regija ima svoje prednosti i adute, počevši od Slavonije do Istre, a imate i priliku za razvoj toliko različitih vrsta turizma. Treba pronaći rješenje koje će Hrvatsku odmaknuti od sezonalnosti i svim gostima pokazati da se u Hrvatskoj ima što vidjeti, okusiti i doživjeti. Na turističkoj konferenciji koja će se održati na Malom Lošinju gostovat će Patricia Yates, direktorica za strategije i komunikacije britanske nacionalne turističke organizacije Visit Britain i Daniel Walpole iz GREAT kampanje koji će se govoriti o iskustvima Velike Britanije.  

Dakle, govorimo o britanskoj turističkoj organizaciji VisitBritain koja je 2012. godine sudjelovala u lansiranju kampanje britanske Vlade temeljenu na riječi 'GREAT'. Prema podacima dostupnima online, u međuvremenu je zahvaljujući tome generirano oko 2,7 milijardi funti profita i imala je masivan odjek. Kako komentirate navedeni uspjeh i što bi se, u tom kontekstu, moglo preslikati i na hrvatski turizam?
Naime, radi se o kampanji, dakle, kojoj nije jedini cilj bio povećanje broja gostiju već ukazivanje na sve što u Velikoj Britaniji s razlogom nosi oznaku 'great' – neka od globalno najpoznatijih sveučilišta nalaze se u Britaniji, imamo fascinantnu kulturu jer bez obzira na to jeste li ikada bili u našoj zemlji, svi zasigurno znate za Shakespearea. Govorimo o čitavom dijapazonu britanskih obilježja koja se mogu svesti na zajednički nazivnik, onaj 'Britain is GREAT'. Nakon nje, zabilježili smo kolosalan uspjeh. Ova je kampanja podigla svijest o Britaniji ne samo kao turističkoj destinaciji, već i zemlji zanimljivoj za upoznavanje, studiranje i biznis. Toliko je razloga za posjet, od glazbe, kulture, povijesti… Želimo pojasniti što smo sve uradili, što nismo i koji su bili ključni razlozi uspjeha u brendiranju koje je GREAT kampanja inicirala. Ali, govorit ćemo i o suradnji s britanskom poslovnom zajednicom, pa i s našim poznatim glumcima i pjevačima jer i oni sami vide ekonomske potencijale šireg turističkog dosega. I ne zaboravimo da je jedna stvar povećanje noćenja i dolazaka, a druga stvar koliko ti turisti zaista troše u destinaciji koju posjećuju. Dakle, Velika Britanija ne samo da bilježi rast u obje navedene kategorije, nego ima i sve veći broj turista koji se vraćaju iznova i iznova. Ako se ne varam, radi se o oko 77 posto turista koji su nakon prvog posjeta nastavili dolaziti u našu zemlju, što je dobra strategija i za hrvatski turizam.   

Turizam

Podosta se priča o razvoju različitih vrsta turističke ponude, u Hrvatskoj se, recimo u posljednje vrijeme naglasak stavlja na razvoj medicinskog turizma. Ima li Velika Britanija segmente koje bi dodatno htjela razviti?
Uvijek ima prostora za napredak, a Hrvatska ima, kako smo i ranije spomenuli zaista sjajne i diversificirane razvojne prilike. U Velikoj Britaniji značajni dio dolazaka i noćenja odvija se u Londonu koji je jedna od naših najpopularnijih destinacija. No, uz to se ima zapravo toliko toga za vidjeti. Generalno gledano, Britanija isto tako ima nebrojene mogućnosti, a evo, iz vlastitog primjera mogu izdvojiti sjever Engleske i Yorkshire odakle dolazim ili Wales, pa Škotsku koja je nevjerojatno lijepa, kao i brojne druge destinacije. Ono što je kod škotskog otočja najljepše upravo je divljina u kojoj se nalazite, i oni trenutci u kojem ste sami s nebom i planinama. Trebalo omogućiti da svi uživaju u takvim iskustvima, a upravo o tome će na Danima hrvatskog turizma govoriti Patricia Yates i Daniel Walpole.