Ravnateljica Ekonomskog instituta za N1 je komentirala je i negativne izglede za Hrvatsku koje prognozira kreditna agencija Moody's.
"Ima elemenata i za pozitivnu i negativnu ocjenu", kazala je. Ekonomska aktivnost se popravlja, ali nedovoljno brzo da bi pokrila jaz između Hrvatske i zemalja EU koje su dohodovno ispred nje, ali ni Hrvatske i zemalja regije koje su nekad bile daleko, daleko siromašnije od Hrvatske, barem gledano po godišnjem dohotku.
"Zapravo nas Rumunjska prestiže. Mi smo od treće najbogatije bivše socijalističke zemlje na samom početku tranzicije postali druga najsiromašnija zemlja 25 godina kasnije", kazala je Vizek. Da bi se samo vratili na prijašnje pozicije potrebne su daleko veće stope rasta, a to iz sadašnje perspektive izgleda vrlo teško. S druge strane, ekonomija jest stabilna i proračun se dobro puni. No, on sâm kada se uzme u obzir cikličko stanje u kojem se nalazimo je vrlo, vrlo neoprezan. U ovom periodu kad je situacija dobra i kad bi si trebali stvarati fiskalni prostor za buduće krize – mi smo ipak visoko zadužena zemlja, koja treba štedjeti da bi se dug smanjio – mi smo se opet bacili u javnu potrošnju, a nije izvjesno da ćemo je isfinancirati i da ćemo ostvariti planirani deficit", kazala je, dodajući da zato razumije ocjenu Moody'sa.
Upitana je zatim o cijeni zaduživanja Hrvatske, kojoj ove godine dolazi 27 milijardi kuna na naplatu.
"Trenutno su i dalje jako povoljni. Vjerujem da ćemo imati sreće i da ćemo dio glavnice uspjeti refinnacirati relativno povoljno, najviše zbog toga što Europska centralna banka nastavlja s programom kvantitativnog olakšanja što utječe na kamatne stope u cijeloj Europi. No, nije dobro da mi ovisimo o tome što će neka druga centralna banka napraviti da bismo znali svoju sudbinu. Bilo bi puno, puno bolje da možemo vlastitu sudbinu kontrolirati uz pomoć vlastitih odluka. Na žalost, mi više takvu kontrolu nemamo", kazala je.
Za kraj je komentirala planove guvernera Hrvatske narodne banke i premijera da Hrvatska što prije uđe u eurozonu, odnosno kakvi su nam izgledi po pitanju rokova uzme li se u obzir stanje javnog duga.
"Bojim se da, s obzirom na javni dug, mi na euro ne možemo uopće računati. Upravo je to najveći problem našeg proračuna", kazala je. Na potpitanje o na koje je vremensko razdoblje mislila, Vizek odvraća rezolutno:
"Na nikad. Ako imate javni dug od 85 posto BDP-a, a potreban vam je javni dug od 60 posto kako biste uveli euro, a ne vjerujem da će vam Europska komisija popuštati na način kako je popuštala drugim zemljama periferije… One su ušle u eurozonu i posljedicama toga i dan danas svjedočimo. S obzirom na naš raskorak, morali bismo uštedjeti 25 posto BDP-a i otplatiti tekučeg javnog duga kako bismo bili sposobni uvesti euro. Da bismo to napravili, morali bismo ostvarivati kumulativne suficite proračuna u iznosu od 25 posto BDP-a u sljedećem razdoblju da bismo došli u tu situaciju. S obzirom da smo zemlja koja u 25 godina ni jednom nije uspjela zabilježiti bilo kakav suficit državnog proračuna, onda mislim da vam to najbolje govori o našem uvođenju eura. Formalno, to je vrlo, vrlo teško i neizvjesno", kazala je Vizek.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Za sljivana1
Poštovani,
zavirite malo u budućnost. Što mislite, zašto je prije dva mjeseca MMF natjerao Egipat na devalvaciju egipatske funte od 30%? Koliko god to bilo teško priznati, Hrvatska se i dalje ponaša na način Antuntuna koji "svaki poso radi na svoj način". Umjesto da upravo sada upregne sve konje i počne ostvarivati primarni budžetski suficit, mi se zaje…..mo bedastoćama o uvođenju eura. Na stranu to što običniljudi, "raja" namaju pojma što je to primarni budžetski suficit, najvažnije odrednica svakog obiteljskog budžeta i osobne financijske sudbine svakog pojedinca u skoroj budućnosti.
Toplo preporučam da se upoznate s diskusijama oko primarnog budžetskog suficite Grčke koje su se tijekom prošle godine vodile između MMF-a i Njemačke (t.j. kakti EU).
Što mislite, koliko će se Hrvatska moći još zaduživati na "međunarodnom tržišt kapitala" prije bumeranga obveznica? A onda je daljnja njena sudbina jasna – obraćanje MMF-u; njegov zahtjev za reformu statističke službe da bi se utvrdilo koliki su stvaran dug i stvaran budžetski deficit, koliki je podnošljiv dio duga a koliko će biti potrebno otpisati itd…itd…
A onda dolazi glavni zadatak: plan za ostvarivanja primarnog budžetskog suficita. Uz poreznu reformu (oporezivanje osobnih primitaka, PDV) i mirovinsku reformu bit će sigurno i devalvacija kune. Nemam izračune relevantnih veličina i neznam koliku će devalvaciju MMF zahtijevati ali će biti sigurno oko 20, možda i čitavih 30%. Naravno, sve države uvijek odbijaju i samo pomiso o devalvaciji i uvijek pokušavaju uvjeriti MMF da je njihova situacija specifične i da ju MMF ne razumije. Zapamtite, standard stanovništva i socijala nisu predmet interesa MMF-a.
Pa zaboga, gospodine, dajte progledajte – radite u izvoznoj firmi!
Poštovani,
nisam siguran da smo se razumjeli. Govorim o tome da riješenje konkurentnosti ne leži u devalvaciji kune. Konkurentnost treba tražiti u pristupu poslu. Mantra: “Ne može me nitko tako malo platiti, koliko ja malo mogu raditi”, je problem s kojim se svi susrećemo. Treba zaviriti u bilo koju firmu ili poduzeće. Loša kvaliteta, nepoštivanje dogovora i ugovora, varanje i korupcija na svima razinama, nepotizam i td. To su problemi koji nas vuku dolje, a mi bismo smanjili vrijednost naše kune. Ma možemo si to i sami napraviti (ne moramo čekati MMF), ali kada riješimo gorenavedene probleme. Poskupljenje deviza u situaciji gdje snažno ovisimo u uvozu (svega) nije i ne može biti riješenje, a stalno bježimo od riješavanja glavnih problema. Zapravo, opet idemo linijom manjeg otvpora. Očekivali smo (ne znam kojom logikom) da će nas samo članstvo u EU po nekom automatizmu spasiti od korupcije i kriminala, tako i sada očekujemo da ćemo devlavacijom kune riješiti problem izvoza i budžetskog suficita.
Baš zato što radim u izvoznoj firmi, i znam kako rade vani u takvim firmama mogu reći, da bez da zasučemo rukave i pobrinemo se za glavne probleme, odnosno uklonimo uzroke, nećemo naći spas u tečaju. Onaj tko se bavi kvalitetom i efikasnošću taj može i bez devalvacije, koja bi mu, priznajem, dobro došla.
1. da ja tako prognoziram kao ova “prognozerka” nebi ni za kruh imao,dobro bi ali tako se kaže.ona se ne mora radi toga uzbuđivati jer drugi u realnom sektoru rade za njezinu plaću i oni su njezini” neprijetelji “sudeći po pesimizmu kojeg širi,to što za njega nema nikakvog temelja i što su njezine prognoze debeli promašaj nema veze.
bodovi se skupljaju na podmetanju noge onome od koga dobivaš plaću.
to je ta “plemenitost”,”čast” kako ju vidi Y generacija :-))
doći će nakon njih i druge generacije pa će i Y generacija dobiti “svoje”.-)
http://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/domace-gospodarstvo-stagnirat-ce-u-2015-i-2016/
dok javno ne iznese kako je došlo do ovako katastrofalnih promašaju u prognoziranju
ne mogu ništa novo provariti jer je izgledno da je na tragu prijašnjih za mene neprobavljivih prognoza…
2. euro nam žele nametnuti i dugoročno bolje za nas da je tako,kratkoročno ide u paketu dodatna cijena
ali mi hrvati sami smo se doveli u ovu situaciju pa ćemo morati i “platiti”.
nema druge stisnut zube i….
pokušati evoluirati,financijski se opismeniti,više štediti,više raditi manje sapunica jer život nema nikakve veze sa sapunicama…
ima se puno prostora za poboljšanja,znači ima i nade…
pinklec na rame nije rješenje jer i tamo se mora sve što i u hr pa….
dobro je probati i svakome bi preporučio
neprocjenjivo
Vrlo jednostavno.
Nemamo prokriće u robama,novcu ..ma u čemu god hoćeš na ukupan broj tiskanih kuna da 7,5 kn vrijedi za jedan eur..
Jednostavno toliko nemamo…to je umjetan tečaj bez pokrića….neznam…da imaju ovdje paint nacrtao bih ti…
kol. BearG, bilo bi lijepo kada bi konkretno objasnio, na kojim tehničkim indikatorima u uvjetima zajedničkog Eu tržišta u kojemu je Hr najslabija na svm ekonomskim ljestvicama i gdje su, na samo 100km od Zagreba, dohodci i x 3veći, visoke proračunske zaduženosti, dominacije drž. i javnog sektora, koji uz proračunsku potrošnju generira i 30% Hr gospodarstva, visoke nezaposlenosti, slabe kupovne moći, ovisnosti o uvozu i roba i repromaterijala i usluga, demografskom i poslovnom odljevu u zemlje okruženja itd… počiva tvoja teorija da bi devalvacija kune i time smanjenje platežne moći, bila dobra po ekonomiju hrvatske i da se time potiče stvaranje dodatne vrijednosti ???
stvarno bi volio znat,i na kojim ekonomskim principima i po kojoj matematici si ti i drugi koji slično pišu, došli do takvog zaključka…
Uključite se u raspravu