Građevinski sektor značajan je dio hrvatskog gospodarstva, zapošljava više od 94.000 radnika, što je 6,2% ukupne zaposlenosti, te čini 4,4% nacionalnog BDP-a. Stoga je jasno da će građevinska industrija igrati ključnu ulogu u postizanju oporavka od utjecaja koronavirusa jer djeluje kao vitalni multiplikator rasta.

Stoga iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Udruge poslodavaca u graditeljstvu i Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva Hrvatske, ističu da je u ovom zahtjevnom vremenu od vitalnog značaja da postojeća gradilišta ostanu otvorena i operativna, da se nastave javne investicije te potiču privatne investicije.

Poticati potrošnju, ne odgađati

Mirela Gudan, direktorica granskih udruga HUP-a, naglašava da je posebno sad u krizi potrebno održavati i poticati potrošnju u građevinskom sektoru, što obuhvaća sve djelatnosti vezane uz projekte izgradnje – od inženjerske djelatnosti u graditeljstvu i prostornom planiranju, preko proizvodnje građevinskog materijala do izvođača građevinskih radova.

“Graditeljstvo i vezane djelatnosti, koje sad još rade na ranije ugovorenim projektima, vrlo su osjetljive na fluktuacije koje bi proizašle iz prisilnog zatvaranja gradilišta, poremećaja u realizaciji postojećih i upitne realizacije planiranih projekata.

S obzirom na to da je dio planiranih investicija i projekata već suspendiran, a rad na tekućim projektima otežan i usporen, osobito je ugrožena financijska pozicija mikro, malih i srednjih poduzeća koja zbog poremećaja u poslovanju uzrokovanih koronavirusom uskoro neće imati dovoljno novca da i dalje isplaćuju plaće i dobavljače.

Zbog rada na ranije ugovorenim projektima trenutačno ne zadovoljavaju kriterije za ostvarivanje prava na potpore za očuvanje radnih mjesta koji percipiraju samo prihode, ali ne uvažavaju odnos prihoda i rashoda koji je sada kod ovih poduzeća poremećen.

Kako nemaju novo ugovorenih poslova, a na trenutačnim projektima su ranije izvela i naplatila većinu svojih radova, sada su njihovi troškovi za dobavljače na koje se odnose priljevi puno veći, a priljevi koji se odnose na vlastite radove su mali ili nepostojeći”, kaže Gudan.

Iz HUP-a stoga ističu da je nužno poduzeti potrebne mjere da bi se izbjegao gubitak tisuća radnih mjesta, zatvaranje građevinskih i poduzeća u djelatnostima vezanim uz projekte izgradnje koja će učinke krize osjetiti nešto kasnije od djelatnosti kojima je početkom krize zabranjeno poslovanje te da bi se izbjegla kašnjenja u realizaciji i povećanje troškova za ključne projekte.

Da bi se minimalizirali zahtjevi za podrškom Vlade, uzimajući u obzir multiplikativni učinak građevinskih operacija na cijelo gospodarstvo, navode u HUP-u, presudno je da čitav opskrbni lanac, uključujući sve navedene povezane djelatnosti, nastavi raditi na novim projektima.

Stoga, poručuju iz HUP-a, nužno je nastaviti javne investicije i javnu nabavu uz redovito plaćanje izvedenih radova u što kraćem roku – ne odgađati već ugovorene projekte i natječaje financirane iz EU fondova, povećati budžet za infrastrukturne projekte, omogućiti izvođenje radova na kritičnoj nacionalnoj infrastrukturi od posebnog državnog interesa, bez odgode otvarati natječaje za nove projekte, nastaviti započete i planirane projekte energetske obnove javnih i višestambenih zgrada te privatnih kuća koji su sufinancirani iz europskih ili nacionalnog fonda, ovjerene izvedene radove po svim javnim projektima plaćati odmah po ovjeri, ubrzati postupke javne nabave.

Olakšati epidemiološke mjere

“Nužno je poticati privatne investicije kroz smanjenje troškova investicije – sniziti stopu PDV-a na 15% na građevinski materijal i na građevinske radove, ukinuti/smanjiti upravne pristojbe čiji iznos se izračunava u odnosu na vrijednost investicije, pristojbe javnopravnih tijela, sniziti cijenu priključaka, ukinuti/smanjiti komunalni doprinos i komunalnu naknadu, skratiti i ubrzati procedure za ishođenje dokumentacije za gradnju, smanjiti porez na proizvode i tehnologije za nZEB zgrade, poticati uporabu suvremenih rješenja za projektiranje i praćenje gradnje subvencioniranjem nabavke programske opreme i sl., poticati obnovljive izvore energije i uporabu suvremenih građevinskih materijala”, kaže Gudan.

Dodaje da treba omogućiti građevinske radove na otocima i ukinuti zabranu izvođenja radova tijekom turističke sezone, a isto tako osigurati sudjelovanje države u financiranju dijela plaća zaposlenih u sektoru. Upozorava da, iako formalno nije zabranjen rad u sektoru djelatnosti prostornog uređenja i gradnje, zbog prirode posla te poslove više nije moguće obavljati zbog odbijanja komunikacije od stranaka, uključujući one iz javnog sektora.

Građevinski sektor ovisan je o dostupnosti domaće i strane radne snage te u HUP-u traže da se pojednostavne epidemiološke mjere tako da strani građevinari s dozvolom za boravak i rad, koji iz svojih zemalja dolaze u RH, odmah mogu ići na gradilište, uz najavu na granici, uz potvrde liječnika ili testiranje. Nužnim smatraju i osiguranje nesmetanog prometa građevinskog materijala uz otvaranje trgovina, poticanje online i drive in prodaje.

Veliki problem investitorima na postojećim projektima je i zatvaranje granica, a što im onemogućuje da uvezu potreban materijal te u HUP-i traže da, posebno javni, naručitelji pristanu na ugradnju istovjetnog zamjenskog materijala koji se može pronaći na domaćem tržištu.

Kao problem ističu i prekruti Zakon o radu te pozivaju na nastavak rada na izradi Zakona o obnovi potresom oštećenih zgrada i pratećih mjera, a da bi se potakla gospodarska aktivnost koja uključuje građevinski sektor i vezane djelatnosti i nadomjestili projekti izgubljeni zbog koronakrize.