Prošlu godinu obilježio je rast BDP-a, ponajviše zahvaljujući rastu osobne potrošnje, ali i ulaganjima u fiksni kapital. Rast potrošnje bio je snažniji, pa je s obzirom na to da više pridonosi BDP-u udjel ulaganja u njemu na kraju ostao nešto manji nego ranije.

Analitičari trendove i dinamiku ulaganja u fiksni kapital dovode najviše u vezu s povlačenjem EU-sredstava, no zanimljivo je da su se temom ovih ulaganja pozabavili i ekonomisti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Analizirali su podatke Eurostata za 27 članica EU, iz kojih je vidljivo da je s udjelom od 19,5% u BDP-u Hrvatska u donjoj polovici. Točnije, samo 7 zemalja ima niži udjel ulaganja u fiksni kapital u BDP-u.

Pročešljali su i podatke o ulaganjima po vrstama imovine i utvrdili da je pritom Hrvatska najbolje rangirana s opsegom ulaganja u strojeve i opremu, te u nestambene objekte, odnosno gospodarske zgrade i infrastrukturu, po čijem udjelu smo nešto iznad sredine ljestvice EU, dok se unatoč odvijanju intenzivnih ulaganja u stanogradnju, po istom kriteriju RH nalazi u drugoj polovici zemalja Unije.

Zanimljivo, najlošije je pozicionirana po udjelu ulaganja u intelektualno vlasništvo, manji udjel ima još samo Poljska.

Po relativnom opsegu ulaganja u fiksni kapital, Hrvatska se, konstatiraju analitičari HZZ-a, nije isticala. No, gledaju li se ranije brojke, udjel od 19,5% na istoj je razini kao 2022., ali je osjetno pao u usporedbi s 2021., kada je s 21% bio veći u odnosu na, primjerice, Sloveniju.

Naš susjed imao je te godine udjel ulaganja u fiksni kapital u visini 20,2%, a u 2023. ona su činila 22.5% slovenskog BDP-a. Pogleda li se pokazatelje za trogodišnje razdoblje kod ostalih članica, hrvatsko slabljenje udjela ulaganja u fiksni kapital u BDP-u je među najsnažnijim, točnije samo je Estonija imala veći pad (s 29,2 na 26,6%).

Ciprani najviše grade
Najvećim udjelom ulaganja u fiksni kapital u BDP-u među članicama europske obitelji može se, pak, pohvaliti Češka (27%), dok je na samom začelju Grčka (13,9%). Zemlje sjevera Europe u skupini su onih s najvećim udjelom ulaganja, ali su u to društvo došle još i Mađarska i Rumunjska, s 26,5-postotnim udjelom.

Kad je o stambenoj gradnji riječ, njezina ulaganja čine 3,6% hrvatskog BDP-a, te se na toj razini više-manje zadržavaju posljednjih godina. Ulaganja u stambene objekte pritom su intenzivirana proteklih godina, velikim dijelom i kao posljedica obnove nakon velika dva potresa, no ne bilježe rast udjela u BDP-u kao primjerice u susjednoj Sloveniji, gdje je on u tri godine podignut s 2,4 na 3,1%. Ulaganja u stambene objekte najviše se ističu u BDP-u Cipra (8,6%) i Njemačke (7,2%), a najmanje u Grčkoj (1,9%) i Irskoj (2,7%).

U potonje dvije zemlje se bilježi i najmanji udjel u BDP-u investicija u ostalim građevinskim objektima, koja uključuju gospodarske zgrade, ceste, mostove i drugu infrastrukturu. U Grčkoj je tako on lani bio na razini od 3,4%, a Irskoj 3,5%.

U Hrvatskoj, pak, drugu godinu u nizu ova ulaganja drže visoku razinu od 6,8%, s tim da su u 2021. ulaganja bila nešto važnija, sudjelovala su u BDP-u sa 7,4%. Za razliku od nas, investicije u infrastrukturu i gospodarske zgrade u Sloveniji su ojačale svoj udjel u BDP-u (sa 6,5 na 8,1%), a ukupno među članicama EU najveći udjel ulaganja u nestambenu gradnju imale su Rumunjska (11,9%) i Mađarska (9,5%).

Udjeli ulaganja u negrađevinske objekte kod mnogih članica predstavljaju manji udjel nego u strojeve i opremu, a i Hrvatska je jedna od tih zemalja. Tu činjenicu apostrofiraju važnim i u HZZ-u.

“Nakon pregleda podataka o relativnom opsegu ulaganja u fiksni kapital prema vrsti imovine postaje očigledno da se podaci o nacionalnim ulaganjima u strojeve i opremu ističu po svojoj preciznosti i relevantnosti za produktivnost rada. Stoga je posebnu pozornost prilikom praćenja gospodarskih pokazatelja općenito i investicija posebno potrebno posvetiti relativnom opsegu ulaganja u strojeve i opremu”, ističu HZZ-ovi analitičari.

Više privatnih ulaganja
Inače, najmanji udio ulaganja u strojeve i opremu u BDP-u u prošloj godini imao je Luksemburg (4,6%), a najveći Češka (10,5%) i Mađarska (10,3%), dok je u Hrvatskoj bio na razini od 7,5%.

Ukupno gledajući, Hrvatska najlošije kotira među državama EU po visini udjela ulaganja u intelektualno vlasništvu, patentirane tehnološke postupke i licence za korištenje računalnih programa, svrstana je među zemlje u kojima ona imaju najmanju važnost u BDP-u.

Čine, naime, svega 1,5% BDP-a, te u odnosu na prethodne godine čak bilježi pad (s 2,3% u 2021.). No, oko tih podataka i HZZ ukazuje na oprez u iščitavanju brojki, jer rekorder po visini ulaganja su Irska (11,4%), u kojoj je sjedište multinacionalnih IT tvrtki.

Za ovu godinu analitičari računaju da će rastu BDP-a ponovno pridonijeti potrošački optimizam potaknut i rastom plaća, no već u 2025. očekuju usporavanje, dok bi paralelno trebao uslijediti veći intenzitet ulaganja, dijelom na krilima javnih projekata financiranih iz Mehanizma za oporavak i otpornost koji se moraju iskoristiti do kraja 2026., ali i dinamiziranje privatnih investicija.