Brojni biznisi već su iskusili posljedice obuzdavanja koronavirusa, a razmjere poharanosti poduzetničke klime ilustriraju brojke o ulascima i izlascima s tržišta.

Dok je u ožujku i travnju 2018. i 2019. na tržište dolazilo oko 5400 novih igrača, u ta dva ovogodišnja mjeseca pristiglo ih je tek 1800 što pokazuje ogroman pad novih inicijativa. Istovremeno, povećan je trend brisanja pa je korona kriza dovela do negativnog prirasta – više tvrtki nestaje s tržišta nego što ih nastaje.

“Stanje gospodarstva mjereno poduzetničkom klimom može se prikazati kroz osnivanja, brisanja ili prekid poslovanja poduzeća. Bolja klima i povoljniji gospodarski uvjeti donose i više prilika što će rezultirati i većim brojem osnivanja pravnih subjekata, dok će lošiji uvjeti uzrokovati prekid poslovanja te brisanje. U tom kontekstu, brojke prvog kvartala zajedno s dijelom travnja, promatrane kroz nekoliko godina, dokazuju negativne gospodarske posljedice koje nosi ova situacija”, ističe Hrvoje Njegovec iz Fininfoa, autor analize utjecaja mjera ograničavanja poslovnih aktivnosti zbog koronavirusa.

Analizirajući tjedne prosjeke (nisu dostupni svi podaci za travanj) zaključuje da je prosjek broja osnivanja pao za gotovo tri četvrtine (73 posto). Situacija kod obrtnika još je teža; osnovano ih je 44 posto manje, a izbrisano čak 36,5 posto više nego lani i preklani.

U prethodne dvije godine, u kojima je gospodarstvo raslo 2,7 odnosno 2,9 posto, na tržište je ulazilo više tvrtki nego bi ih nestajalo što je odraz optimizma poduzetnika da svoje ideje mogu ostvariti i nositi se s konkurencijom. Djelomično zaustavljanje gospodarstva od 19. ožujka po prvi puta je preokrenulo očekivanja – došlo je do negativnog prirasta subjekata što znači da je ‘natalitet’ bio manji od ‘mortaliteta’.

Promatrano po djelatnostima, najviše pogođene su priprema i usluživanje pića i hrane te trgovina na malo (osim motornim vozilima i motociklima). Slijede ostale uslužne djelatnosti u koje spadaju frizerski saloni, saloni za uljepšavanje, pranje i kemijsko čišćenje tekstila, njega i održavanje tijela…). Na četvrtom mjestu je kopneni prijevoz koji uključuje željeznicu i cestovni prijevoz, a listu pet najpogođenijih zaključuju putničke agencije, turoperatori i ostale rezervacijske usluge.

Njegovec u analizi ističe da nešto više od 40 posto brisanih poduzetnika dolazi iz pet najpogođenijih segmenata. Od toga su tri djelatnosti direktno povezane s turizmom koji je, po podacima za 2016., stvarao 11,4 posto BDP-a. “Hrvatsku čeka velik izazov u smislu oporavka gospodarske situacije u državi, pogotovo uzevši u obzir da će turistička djelatnost biti pod velikim pritiskom i u ostatku ove godine”, navodi se u analizi.

Za buduće mjere koje će država vagati vrijedi podcrtati starosnu strukturu izbrisanih. Gotovo četvrtina poduzeća koja su prestala postojati nakon uvođenja djelomične karantne osnovano je ove ili prošle godine. Usporedbe radi, 2018. i 2019. udio mladih poduzeća u brisanima zadržao se ispod dvoznamenkastog praga (9 posto). “Ova situacija i zbog nje donesena ograničenja, u velikoj mjeri zahvatili mlada poduzeća koja su praktički tek započela s poslovanjem”, kaže Njegovec.

S ugašenim tvrtkama i obrtima nestaju i radna mjesta jer segment malog i srednjeg poduzetništva zapošljava oko dvije trećine svih radnika u Hrvatskoj. Broj nezaposlenih premašio je 140 tisuća u ožujku (+9,2 posto na godišnjoj razini), a u travnju je očekivati nastavak trenda.

“Intervencija države kojom je osigurala iznos minimalne plaće poslodavcima za svakog radnika u pogođenim djelatnostima, pod uvjetom da nema otkaza, zasigurno je ublažila rast broja nezaposlenih”, ističe Njegovec dodajući da će se narednih mjeseci tek vidjeti je li to bilo dovoljno da se spriječi značajniji pad zaposlenosti.

“Aktualna pandemija najviše će pogoditi uslužne djelatnosti, pogotovo ugostiteljstvo, djelatnosti vezane uz turizam, trgovinu te prijevoz. Oporavak će primarno ovisiti o trajanju te promjenama intenziteta pandemije”, zaključuje.