U ovim neizvjesnim trenucima, tijekom pandemije bolesti uzrokovane koronavirusom, djeca više nego ikad trebaju podršku svojih roditelja, a roditelji trebaju podršku svojih poslodavaca, poručuju iz Ureda Unicefa za Hrvatsku.

“Činjenica je da se većina poslodavaca nalazi u vrlo teškoj i neizvjesnoj situaciji, no posebno je važno da tvrtke u skladu s mogućnostima omoguće zaposlenicima mjere koje će ih zaštititi od zaraze te im pomoći da lakše balansiraju između svojih obiteljskih i poslovnih obveza. Prednost osiguravanja fleksibilnih uvjeta rada je zadržavanje likvidnosti i čuvanje radnih mjesta, ali i način da tvrtke pokažu društvenu odgovornost kroz zaštitu radnika i njihovih obitelji od pandemije koronavirusa”, ističe Marina Knežević Barišić, suradnica u Odjelu komunikacija Unicefa, s kojom smo razgovarali o novim uvjetima poslovanja tvrtki u kojima i zaposlenici imaju iste ciljeve – sigurnost zaposlenika i njihovih obitelji te održavanje radnog procesa i likvidnosti tvrtke.

“Uprave trebaju razmotriti na koji način mogu ispuniti te ciljeve, procijeniti potrebe zaposlenika i razmotriti uvođenje fleksibilnih radnih uvjeta poput akumuliranja radnih sati, komprimiranog radnog tjedna, fleksibilnosti u rasporedu radnih sati ili mogućnosti zamjene smjena, rada od kuće i dr. U slučaju rada od kuće, važno je da supervizori pruže svu potrebnu podršku zaposlenicima”, kaže Knežević Barišić navodeći osiguravanje alata i potrebnih treninga koji će pomoći zaposlenicima u obavljanju zadataka, pravovremenu i jasnu komunikaciju sa zaposlenicima o njihovim zaduženjima i očekivanih ishodima rada.

Kao najvažniju stavku navodi povjerenje između supervizora i zaposlenika, kao i između samih zaposlenika. “U slučajevima kada zbog specifičnosti poslovnih procesa nije moguće organizirati rad na daljinu, važno je provoditi sve zdravstveno zaštitne mjere prema uputama nadležnih institucija, osigurati zaposlenicima pristup dezinfekcijskim sredstvima te zaštitnoj opremi poput maski i rukavica.

Pritom je važno imati na umu da zaposlenici koji kod kuće imaju djecu koja trenutačno ne mogu ići u vrtiće i škole trebaju podršku tvrtke u smislu mogućnosti prilagodbe smjena ili mogućnosti da uzmu slobodne dane ili godišnji odmor ako za tim postoji potreba”, naglašava Knežević Barišić.

Unicef Hrvatska razvio je privremene preporuke za podršku poslodavcima iz javnog i privatnog sektora o fleksibilnim radim uvjetima, podršci u skrbi za djecu i dobrim praksama na radnom mjestu u kontekstu koronavirusa koje su dostupne na njihovim internetskim stranicama.

Život u četiri zida nije lagan

Unatoč izvanrednoj situaciji, iz Ureda navode da ona ima i prednosti zato što, primjerice, roditelji i djeca provode više vremena zajedno u vrijeme krize koja kod djeca može uzrokovati zabrinutost, tugu i uznemirenost, a u takvoj situaciji djeci pomaže kada su roditelji kod kuće, čak i ako roditelji rade od kuće i nisu u stalnoj interakciji s njima.

“Roditelji su tu za njihova pitanja o trenutačnoj situaciji, mogu im pomoći oko škole na daljinu, pružiti utjehu i zagrljaj u situaciji u kojoj je svakodnevica za njih postala nešto posve drugačije od onog na što su naviknuli. Ljudi su društvena bića i naravno da život u četiri zida nije laka situacija ni za koga. Srećom, tu su novi načini i platforme za komunikaciju koje mogu pomoći da se ne osjećamo potpuno udaljeni od obitelji i prijatelja i da budemo u svakodnevnom kontaktu”, tumači Knežević Barišić.

Tijekom rada od kuće najvažnija je, kaže, organizacija u komunikaciji s djecom, jer se javlja izazov za roditelje poput pripreme obroka, pomoći djeci oko škole ili osmišljavanje aktivnosti koje će zaokupiti njihove predškolce, dok istodobno moraju izvršiti sve svoje radne obveze.

Ako nemaju pomoć drugih ukućana, roditeljima iz Unicefa preporučuju da pokušaju obrok za naredni dan pripremiti večer prije, otvoreno razgovarati s djecom i objasniti im da iako su mama i/ili tata kod kuće, moraju raditi i da dio dana neće biti dostupni.

“Posebno naglasite kad imate online sastanak i objasnite što je to i kako funkcionira. Aktivnosti koje će zaokupiti mlađu djecu roditelji mogu osmisliti unaprijed. Zanimljive ideje mogu pronaći na internetskim stranicama Unicefa.

Potaknuti na samostalnost

Dio dana djeca mogu provesti u nestrukturiranim aktivnostima po svom izboru kao što su listanje slikovnica, slaganje kockica ili slagalica, igra s braćom ili sestrama, vježbanje uz Školu na trećem i drugima. Školarci će zasigurno trebati podršku oko školskih obveza i slanja mailova učiteljicama ako to dosad nisu radili.

Roditelji im trebaju pružiti podršku, ali ih i potaknuti na samostalnost u izvršavanju zadataka te ih podsjećati da je i škola na daljinu i dalje – škola”, naglašava Knežević Barišić dodajući da školarcima treba pomoći u stvaranju realnog dnevnog rasporeda u kojem će se nekoliko sati koncentrirano baviti školskim obvezama, učenjem i ponavljanjem gradiva, a ostatak dana ih potaknuti na čitanje, igru, bavljenje sportskom aktivnošću koja je moguća kod kuće i drugo.

“Ako je dijete mlađe i još spava poslijepodne, to se vrijeme može iskoristiti za fokusirani rad, kao i vrijeme nakon što djeca uvečer odu na spavanje. Uz adekvatnu podršku poslodavca i dobru organizaciju moguće je biti učinkovit i kvalitetan djelatnik te dobar roditelj. Zasigurno će biti boljih i lošijih dana, što treba prihvatiti, jer je situacija u kojoj mnogi trenutačno žive i rade izvanredna”, naglašava.

Roditeljima preporučuje da odrede dio dana kada će se posvetiti obitelji, uz obiteljske aktivnosti kao što su društvene igre, čitanje knjiga, crtanje, zajedničko vježbanje, uključivanje djece u pripremu obroka i čišćenje.

Djeci je, ističe Knežević Barišić, iznimno važna rutina i struktura dana koja bi trebala biti barem približno jednaka svaki dan zato što im to daje osjećaj sigurnosti i mira, a to je, dodaje, posebno važno u situaciji koja je teška i za odrasle i za djecu.

“Zajedničko vrijeme možete iskoristiti za učenje o pravima djece, a s obzirom na to da će mnoga djeca provoditi više vremena pred različitim ekranima nego inače, preporučujemo roditeljima da iskoriste naše materijale vezane za razvoj vještina medijske pismenosti te s djecom naprave kućne tematske radionice.

Kako im objasniti

Ideje za razgovor o pravima djece i materijale – poput bojanke i online igre Čovječe ispravi se, slikovnicu o medijskoj pismenosti za najmlađe te ideje za radionice – roditelji mogu pronaći na internetskim stranicama Unicefa”, upućuje Knežević Barišić koja ujedno poziva roditelje da se uključe u izazov na društvenim mrežama te podijele svoje ideje za učenje i igru kod kuće uz korištenje hashtagova #ŠkolaOdDoma, #UčenjeDoma i #IgraKodKuće kako bi roditelji pomogli jedni drugima.

Zanimalo nas je i što savjetovati roditeljima kada je riječ o komunikaciji s djecom o pandemiji bolesti uzrokovanoj novim koronavirusom, kao i u ograničavanju vremena koje posvećuju praćenju vijesti. Kako podsjećaju iz Unicefa, prema Konvenciji o pravima djeteta, svako dijete ima pravo na informacije, a važno je da one budu prilagođene djetetovoj dobi.

“Vijesti na televiziji namijenjene su odraslima, pojedini mediji mogu u kriznim situacijama podleći senzacionalizmu, podizanju razine panike te propustiti informacije koje se odraslima podrazumijevaju kao što su informacije o službama koje pomažu oboljelima, starijim sugrađanima i drugo.

Upravo te informacije za djecu su iznimno važne jer pokazuju da odrasli rade sve što je u njihovoj moći kako bi zaštitili građane, da brojni volonteri pomažu našim starijim sugrađanima koji ne mogu sami po namirnice, da zdravstveno osoblje brine o oboljelima. Takve informacije djeci pružaju nadu i na njih djeluju umirujuće.

Ako su djeca u blizini kad roditelji prate vijesti, čak i ako se igraju i izgledaju kao da ne obraćaju pažnju, ne treba smetnuti s uma da uvijek budno prate reakcije roditelja na vijesti te je važno da roditelji ostanu smireni i staloženi, da ne paničare. Bilo bi dobro da djeca budu zabavljena drugom aktivnošću dok roditelji gledaju vijesti i da pokušate izbjeći da ona gledaju.

Najmlađa djeca možda ne znaju da se nešto neobično događa te s njima preporučuju razgovor u kojem će ih roditelji podsjetiti na dobre higijenske navike. Sa starijom djecom važno je osluškivati i vidjeti što znaju, postavljati otvorena pitanja te ne umanjivati njihovu zabrinutost nego ju uvažiti i reći im da je prirodno da osjećaju strah te se pobrinuti da uvijek znaju da se mogu obratiti roditeljima sa svim pitanjima.

Roditelji trebaju biti iskreni, potražiti s djecom odgovore na pitanja i ukazati im da su relevantne informacije one od stručnjaka i organizacija poput Unicefa, Svjetske zdravstvene organizacije i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo”, zaključuje Marina Knežević Barišić.