Predloženim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona intencija je uravnotežiti postojeći sustav tako da se ovršni postupak provodi brzo, učinkovito i ekonomično, a da istovremeno štiti dostojanstvo ovršenika i omogući da čitav postupak bude što manje nepovoljan.

Poruka je to ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice kojom započinje e-savjetovanje za važne zakonske izmjene – trajat će do 29. listopada, kada će prijedlog uputiti u proceduru Vlade te u Hrvatski sabor u hitni postupak.

Riječ je o prvoj ovršnoj intervenciji nove Vlade u pravila o kojoj su razgovori vođeni sa svim dionicima sustava ovrhe, nakon koje se nastavljaju aktivnosti na izradi novog Ovršnog zakona (plan je do kraja 2021.) pa će svoj ‘obol’ OZ izgleda dati i ovršenicima iz CHF kredita.

U njihovu korist se tumači prijedlog odgode ovrhe za slučaj kad ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač, te je vjerojatna ništetnost ugovornih odredbi.

Za odgodu do 30 dana do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, uvjet je da ovršenik učini vjerojatnim da bi npr. provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu.

Što se još ukida

Ključne izmjene tiču se pokretanja postupka temeljem vjerodostojne isprave elektroničkim putem na propisanom obrascu u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori koja bi abecednim redom, prema mjestu prebivališta ili sjedišta ovršenika, prosljeđivala zaprimljene prijedloge u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda.

Ministar pravosuđa propisat će pravilnikom obrazac u roku od 90 dana od stupanja na snagu zakona. Njime će se urediti i način e-komunikacije između sudionika u postupku i način dodjele predmeta u rad bilježniku. To znači, prema prijelaznim I završnim odredbama, da će se u razdoblju do donošenja pravilnika podnošenje ovih ovršnih prijedloga obavljati po postojećim pravilima OZ-a.

I dok se u čitav sustav uvodi e-komunikacija svih sudionika, važne odredbe uvode se u dijelu troškova postupka: u prvom redu više neće biti troškova za pribavljanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti jer će se izdavati automatizmom čim se za to steknu zakonski uvjeti.

Zatim, uvođenjem jedinstvenog elektroničkog obrasca, tvrde, smanjit će se troškovi za zastupanje ovrhovoditelja po odvjetniku.

Ukidaju se i odredbe o predvidivim troškovima, a u sljedećem koraku još jednim pravilnikom iz nadležnosti ministra Malenice (treba biti donesen u roku od 60 dana od stupanja na snagu zakona), uvest će se jedinstvena naknada za postupanje javnih bilježnika u ovrsi.

Bez deložacija od 1.11. do 1.4.

Deložacije se više neće provoditi od 1. studenoga do 1. travnja te se pravni položaj ovršenika dodatno štiti i kroz povećanje iznosa glavnice s 20 tisuća na 40 tisuća kuna za koju se ovrha na nekretninu ne može pokrenuti.

Proširit će se i krug primanja oduzetih od ovrha – uz postojeća primanja, više se neće moći ovršiti božićnice, uskrsnice, regres i ostale nagrade vezane uz rad, zatim bespovratna sredstva ili potpore kako iz nacionalnog proračuna, tako i iz proračuna EU te novčane naknade žrtvama kaznenih djela.

Propisuje se i obustava ovrha po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od tri godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku.

Time se potiče ovrhovoditelje na aktivno sudjelovanje u ovršnom postupku radi ostvarenja tražbine jer, kako tvrde, svaka neaktivnost bespotrebno povećava visinu duga budući da kamate teku, a ne poduzimaju se odgovarajuće radnje radi ostvarenja tražbine.