Podvlačenje crte pod ekonomiju u prva tri ovogodišnja mjeseca daje razloga optimizmu da će performans biti bolji od prvotnih očekivanja.

Vlada sada prognozira nešto jači rast BDP-a – 2,2 posto i usporavanje prosječne inflacije na 6,6 posto, može se iščitati iz Programa stabilnosti, prije ulaska u eurozonu poznatijeg kao program konvergencije, te Nacionalnog plana reformi u koji su prepisane reforme iz Nacionalnog plana oporavka.

Da makro slika stabilnosti koju šaljemo u Bruxelles osnažuje pregovaračku poziciju radnika u zahtjevima za većim plaćama u okruženju većih troškova života, manjka radne snage i približavanja izbora, svjesni i u Vladi.

Očekivani pad udjela javnog duga u ovoj godini na 62,6 posto, idućoj na 59,8 posto te 57,5 u 2025. te 55,6 posto u 2026. otvara prostor za širenje državne potrošnje. Najavljujući novi zakon o plaćama s prvim danom 2024. ministar financija Marko Primorac rekao je da će se ići u smjeru rasterećenja najugroženijih građana, a ne prema povećanju osobnog odbitka.

Rekao je da će ta porezna reforma proračun stajati oko dvije milijarde kuna ujedno “zamolivši” sve koji imaju “legitimne zahtjeve za povećanjem plaća da pričekaju donošenje novog zakona”.

Stvar percepcije
Dok u kalkulacijama više nema plesa na rubu recesije (ranija prognoza i podloga za proračunsku potrošnju bila je 0,7%), gospodarstvo ni uz optimističniji pogled neće rušiti povijesne rekorde. Nakon ovogodišnjih 2,2 posto, BDP će ubrzati na 2,6 posto 2024., usporiti na 2,5 posto u 2025., a potom 2026. dodatno prikočiti na 2,2 posto. Stavljajući performans u kontekst okruženja, ministar financija Marko Primorac rekao je u četvrtak da bi domaći rast ove godine trebao dvostruko nadmašiti prosječni europski BDP (0,9 posto).

Kod inflacije nije zgorega napomenuti da su Banski dvori ranije računali na sporiji rast cijena – 5,7 posto/Pixabay

Optimizam je, kao i uvijek, stvar percepcije. Razmjere urušavanja u proteklih nešto više od godinu dana radi divljanja cijena energenata, hrane pa onda svih ostalih cijena, odražava da je najsvježija prognoza BDP-a koja ostaje daleko ispod 4,1 posto na koliko se računalo ostvariti ove godine s vjetrom u leđa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Štoviše, ispod je i razine za koju je Hrvatska tada bila sposobna bez efekta NPOO-a, od 2,7 posto.

Signaliziranje ispuhivanja inflacije na 6,6 posto ove godine snažnog usporavanja iduće na 2,8 posto, u 2025. na 2,4 posto te približavanja monetarnom cilju od 2,2 posto tri godine od danas, u drugom planu ostavlja brutalnu istinu da dok rast usporava, cijene ostaju povišene. Za gospodarstvo to nosi trajno više cijene inputa, a za građane trajni pad standarda, ako ga ne poprati porast primanja.

Daleko od rješenja
Kod inflacije nije zgorega ni napomenuti da su Banski dvori ranije računali na sporiji rast cijena (5,7 posto), no posljednjih mjeseci na frustraciju centralnih bankara postaje jasno da je inflacija ‘ljepljiva’. Energenti pojeftinjuju, no temeljna inflacija (bez energenata i hrane) nastavlja prema gore sugerirajući da je problem daleko od rješenja.

Osvrćući se na usvajanje Programa stabilnosti do 2026., premijer Andrej Plenković najavljuje da će okosnica ekonomske politike u tom razdoblju biti, kao i do sad odgovorno vođenje javnih financija. Ciljanje na manjak fiskusa ispod 3 posto uz pad javnog duga je otvorilo vrata eurozoni te dizanju kreditnog rejtinga.

Nakon 0,4-postotnog lanjskog suficita i strmoglavog pada javnog duga na 68,4 posto (za deset postotnih bodova!), ove godine bi manjak trebao biti 0,7 posto BDP-a, u 2024. porasti na 1,5 posto, a potom pasti na 0,8 te 0,6 posto, u 2025. i 2026. “Sve će to pridonijeti smanjenju udjela javnog duga u BDP-u”, rekao je Primorac.